Porast vršnjačkog nasilja: Prijavljivanje žrtava ključno

/

Vršnjačko nasilje na području Unsko-sanskog kantona u značajnom je porastu, što je problematika kojom se nedavno bavila i Vlada USK na svojoj posljednjoj sjednici, pišu „Nezavisne novine“.

Teži oblici

Prema podacima iz policije, proteklu kalendarsku godinu karakteriše povećanje ukupnog broja slučajeva vršnjačkog nasilja, broja počinilaca i broja žrtava.

– Organizacione jedinice uprave policije u 2023. evidentirale su ukupno 97 slučaja vršnjačkog nasilja, što je za 52 slučaja više u odnosu na 2022. godinu.

Ukupno je evidentirano 118 počinilaca vršnjačkog nasilja, što je opet više za 62 u odnosu na prethodnu godinu i 85 žrtava vršnjačkog nasilja, što je više za 45. Sve su ovo podaci koji zabrinjavaju i mora im se posvetiti odgovarajuća pažnja – istakao je Adnan Habibija, ministar unutrašnjih poslova u Vladi USK.

Policija se uglavnom susreće s posljedicama ove negativne društvene pojave kada ona poprimi teže oblike, a pretpostavlja se da veliki broj slučajeva uopšte ne bude prijavljen.

– Moramo ohrabrivati žrtve da prijave nasilje, bez obzira na to o kakvom nasilju se radi i ko su njegovi počinioci. Jedino tako možemo efikasnije djelovati na suzbijanju i prevenciji ove pojave – smatra Habibija.

Iz policije navode kako je karakteristično da je u posljednje vrijeme, osim fizičkog, sve izraženiji oblik nasilja putem interneta i mobilnih telefona. Također, zabrinjavajuća okolnost je što se veliki broj takvih slučajeva događa u prostorima škola.

Velika pažnja

– U proteklom periodu posvetili smo veliku pažnju edukaciji policijskih službenika o načinima prevencije i borbe protiv vršnjačkog nasilja, a pojačali smo i prisustvo policijskih službenika u krugu obrazovnih ustanova – navode iz policije.

Prema riječima psihologa Edina Biščevića, vršnjačko nasilje ima različite korijene i uzroke u društvu.

– Korijene prije svega treba tražiti u porodici, jer se obično tamo gdje su djeca izložena nasilju u porodicama regrutiraju budući nasilnici. Također, tu je i momenat socijalnih mreža, gdje je nasilje prisutno u velikoj mjeri, a djeca i mladi potom preuzimaju takve obrasce ponašanja kao poželjne – kaže Biščević.

Izvor: Avaz

Povezani postovi

Bosna i Hercegovina na 11. mjestu po ispijanju kahve

Ispijanje kahve na našim prostorima je ritual koji nas...

Kako je Ministarstvo obrazovanja FBiH raspodijelilo 575.000 KM, jesu li podnosioci zahtjeva ispunili kriterije?

Federalni revizori u Izvještaju o finansijskoj reviziji Federalnog ministarstva...

Četveročlanoj porodici u BiH mjesečno treba 3.500 KM: Cijela plaća ide za hranu

Sindikalna potrošačka korpa iz mjeseca u mjesec cjenovno je...

Sindikalna potrošačka korpa se opasno približila 3.000 KM

Sindikalna potrošačka korpa koju je Savez samostalnih sindikata Bosne...