Kvalitetna putna infrastruktura predstavlja jedan od najvažnijih temelja za razvoj bilo koje države. S dobijanjem statusa pregovarača i ubrzanja evropskog puta BiH u narednom periodu i izgradnja Koridora 5C i kvalitetnija putna infrastruktura dobija veći značaj.
Za izgradnju koridora, EU je do sada, kroz razne grantove, uložila skoro 900 miliona eura bespovratnih sredstava, dok je procijenjena vrijednost cijelog projekta preko četiri milijarde eura. Ovo Koridor 5C čini najvećim i najzahtjevnijim infrastrukturnim projektom u našoj državi.
Do ljeta 2026. godine u funkciji bi trebao biti autoput 5C od Tarčina do Save, a završetak kompletnog koridora ovisi o najzahtjevnijem objektu – tunelu Prenj. Njegova gradnja, koja započinje ove godine, će trajat će šest godina, a do tada će svi ostali poslovi uveliko biti okončani.
Loša putna infrastruktura
Kako u razgovoru za portal “Avaza” ističe ekonomski analitičar Igor Gavran, generalno posmatrajući, trenutna putna infrastruktura u BiH je jako loša.
– U tom dijelu mislim da je svakom građaninu jasno koliko mu to šteti, jer šteti i sa stanovišta ličnih putovanja. Kada trebamo bilo gdje putovati, u BiH uglavnom su uslovi loši, tek na onim kratkim, nepovezanim dionicama Koridora 5C, ako vas slučajno zapadne da tuda putujete, onim dijelom koji je izgrađen, onda možete biti zadovoljni.
Sve ostalo uglavnom znači predugo putovanje, veće troškove, veću potrošnju goriva, veći rizik od oštećenja vozila, veći sigurnosni rizici i tako dalje. Kada uzmemo u obzir privredu, sve se to multiplicira, naravno jer je riječ o troškovima prevoza. Ili nas zbog toga svega potpuno zaobilaze neki koridori i turisti tokom svojih putovanja, tako i prevoz robe, a od čega opet svaki građanin gubi na direktan ili indirektan način.
Direktno gubi u smislu da je manje mogućih radnih mjesta i privrednih aktivnosti, koje bi se dešavale drugačije, a indirektno gubi zbog jednostavno, kako je sama ekonomija time slabija, manji su prihodi od eventualnih putarina koje bi ubirali da Koridor 5C postoji u punoj dužini. Sve se to negativno odražava.
Također, imamo i turizam, koji u BiH jeste u razvoju, ali bi bio u daleko većem razvoju da se puno brže i lakše može putovati. Bilo bi puno lakše nuditi neke regionalne aranžmane, recimo u paketima Hrvatska, Srbija, Crna Gora, BiH, međutim u ovim državama, posebno u Hrvatskoj, imamo jako kvalitetne mreže autoputeva, i u Srbiji se tu dosta napredovalo, a s druge strane BiH je nažalost u putnom smislu još uvijek neki tamni vilajet – govori na početku razgovora Gavran.
Pozitivni efekti
Dodaje da kada Koridor 5C bude završen, naravno da ćemo svi kao društvo osjetiti pozitivne efekte.
– Prije svega u svjetlu ovih nedostataka koje sada imamo, koje sam spominjao, što će taj koridor služiti za putovanja velikom broju i pojedinaca i privrednog prevoza, prije svega i najbrže veze sa lukom Ploče, to jeste sa primorjem Hrvatske, pa i sa naravno dijelovima BiH, u tom smislu on će biti koristan. Prihodi će biti jako značajni, ne samo od putarina nego i od brojnih drugih prihoda, posebno onih koji se zadržavaju u BiH, onda manji troškovi za prevoz robe, putnika i tako dalje.
Bit će i ekoloških koristi, opet, čim se saobraćaj ubrza i protok vozila ubrza i smanji potrošnja goriva. Kada je riječ o procesu pristupanja EU, mislim da nam tu najviše može pomoći ovaj takozvani plan za zapadni Balkan, jer on upravo u sebi ima konkretne komponente kandidovanja za konkretne projekte, sredstava posebno nepovratnih za takve projekte. Mislim da tu i autoputevi mogu imati svoje mjesto, ali da Koridor 5C ne smije biti završetak.
Nama trebaju i drugi autoputevi, nama treba dijagonalna veza od Bihaća prema Crnoj Gori, preko Sarajeva, trebaju nam veze za Tuzlansku regiju i tako dalje. Znači, Koridor 5C je koristan ali on ne smije biti jedini autoput u BiH, inače opet govorimo o tek minimalnim efektima – ističe Gavran.
Cijene putarina
Osvrnuo se i na pitanje cijena putarina, koje su u BiH, kako kaže, previsoke.
– Putarine jesu previsoke, ne samo za običnog čovjeka, nego i za privrednika. Jednostavno, visina putarina u BiH je nerealno visoka. Najbolji primjer zašto je to tako su, kad se uzme u obzir, same dobiti autopreduzeća tj. autocesta, koja se prije svega ostvaruje od putarina. Dakle, sama ta visina dobiti pokazuje nesrazmjer između nekih normalnih potreba, jer putarinama se realno ne mogu finansirati nove dionice, to nije logično za očekivati.
Postoje drugi, logičniji izvori finansiranja a time opterećujemo privredu, opterećujemo građane i onda ih faktički navodimo da taj kvalitetni, lijepi, moderni put zaobilaze i da idu zaobilaznim, nekvalitetnim putevima, jer jednostavno su troškovi nepodnošljivi. Tako da, mislim da imamo primjere razvijenih zemalja, gdje se sa nekada vinjetama, sada je to uglavnom elektronska naplata, za jedan praktično simboličan iznos pokrivaju daleko gušće i veće mreže puteva sa većom kilometražom i opet ti putevi se održavaju uspješno, postoje modeli finansiranja.
Kao što niži porez uvijek vodi do veće ekonomske aktivnosti, tako će niža putarina voditi većem broju vozila i većoj tražnji za tim putem i u sumi ćete na kraju zaraditi više a svi će biti manje opterećeni. To je najlogičniji pristup – zaključio je Gavran.
