Peti panel Energetskog samita 2024 u Neumu okupio je parlamentarce iz BiH kako bi razgovarali o neophodnim reformama koje će osigurati napredak BiH ka održivom razvoju, posebno u kontekstu većeg korištenja obnovljivih izvora energije. Svi nivoi vlasti u BiH su se obavezali da će doprinijeti implementaciji Agende za održivi razvoj 2030, kao i Zelene agende i Sofijske deklaracije. Energetska kriza 2022. godine ukazala je na potrebu obezbjeđenja energetske sigurnosti, i, u tom smislu, poduzimanja mjera energetske efikasnosti i većeg korištenja obnovljivih izvora energije. Cilj panela također je bio informirati prisutne o obavezama BiH i izazovima općeg međunarodnog sporazuma i energetske tranzicije za Bosnu i Hercegovinu, posebno u oblastima energije, transporta i klimatskih promjena. Panel je organiziran u saradnji sa GIZ-om, koji u ime Vlade Njemačke podržava rad zelenih klubova paralamentaraca i parlamentarki na Zapadnom Balkanu, uključujući i podršku osnivanju i radu Zelenog kluba u BiH.
Uvodnu prezentaciju o Zelenom dogovoru i mehanizmu pravedne tranzicije održao je Admir Softić, pomoćnik ministra, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa. Osim njega, u panelu su učestvovali i Damir Džeba, delegat, Dom naroda Parlamenta Federacije BiH, Mirjana Marinković Lepić, predsjedavajuća, Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH i Želimir Nešković, delegat, Dom naroda Parlamentarne Skupštine BiH.
„Od našeg angažmana će zavisiti koliko ćemo kasniti za rokovima koji su nam postavljeni za pravednu energetsku tranziciju. Zato moramo odmah krenuti u podizanje energetskih tema na veći politički nivo. Drugim riječima kazano: dekarbonizacija nam mora biti preča tema od mnogih kojima se sad bavimo. Moraju se pokrenuti kampanje osvještavanja građana o važnosti energetske tranzicije u šta se moraju uključiti i mediji, nevladine organizacije, akademska zajednica i obrazovne institucije. I treće, moraju se pokrenuti dodatni pregovori s EU, o većem finansiranju projekata energetske tranzicije, jačem uplivu njihovih stručnjaka u osmišljavanje i provedbu samih projekata te mehanizmi prisile ako nema svojevoljnih aktivnosti na polju provedbe ovih projekata“, istakla je Marinković Lepić.
Zeleni klub BiH je najaktivniji i najbolje organizovan zeleni klub Zapadnog Balkana. Inicijator je unutrašnjeg dijaloga o potrebi iznalaženja najboljih rješenja imajući u vidu uslove koji se odnose na ekonomski, politički, socijalni aspekt BiH, a u kontekstu bh. komplikovanog ustavnog sistema. „Okupili smo se da bismo podigli svijest i omogućili sticanje znanja iz oblasti energetike, zaštite životne sredine, klimatskih promjena, održive urbane mobilnosti, energetske efikasnosti kod donosilaca odluka u ovoj zemlji na svim nivoima vlasti. Sa Ministarstvom za ekonomske odnose i spoljnu trgovinu u Savjetu ministara BiH dogovorili smo zajedničku saradnju na pitanju CBAM koju ćemo predstaviti u entitetskim parlamentima. Naša bliska i intenzivna saradnja sa Energetskom zajednicom, GIZ-om, Transportnom zajednicom i drugim organizacijama olakšava institucijama BiH rješavanje brojnih pitanja za koja smo se obavezali kao država“, istakao je Nešković. Kako je objasnio, Zeleni klub BiH je inicijator osnivanja Zelenog kluba Crne Gore i predlagač zajedničke inicijative Zelenih klubova regiona koja se odnosi na unaprjeđenje željezničkog saobraćaja u zemljama Zapadnog Balkana.
