Jedna od glavnih oftalmoloških tema u razvijenim zemljama: 50 posto adolescenata do 2030. bit će kratkovidno, ovo je razlog

/

S periodom upisa u osnovnu školu aktuelan je i problem kratkovidnosti. Pojava i rast kratkovidnosti, govori Enesa Begović, oftalmologinja, među glavnim su oftalmološkim temama u razvijenim zemljama posljednjih godina.

Gubitak vida

– Iako se učestalost kratkovidnosti značajno razlikuje između populacije razvijenih gradova Azije (Singapur, Tajvan, Južna Koreja, Hong Kong), gdje iznosi i do 90 posto kod pacijenata dobi od 20 godina, i zemalja Evrope, gdje se procjenjuje da će oko 50 posto adolescenata do 2030. godine biti kratkovidno, brojke nisu nimalo optimistične kada se radi o pokušajima i mogućnostima zdravstvenih radnika i državnog aparata da ovu pojavu stave pod kontrolu – kazala je dr. Begović.

Kratkovidnost se, dodaje ona, prema vrijednostima dioptrija, dijeli na malu, srednju i visoku, a posljednja je udružena s povećanim rizikom od pridruženih bolesti oka, kao što su glaukom i bolesti retine koje imaju za posljedicu pad vida koji je često i ireverzibilan.

– Prema podacima kliničkih studija, u Aziji je, od ukupnog broja kratkovidnih mladih osoba, njih pet-šest posto s visokom kratkovidnošću. Procent osoba koje su izgubile vid usljed kratkovidnosti u Aziji je 20 posto i veći je od broja osoba koje imaju oštećenje vida uzrokovano glaukomom i dijabetestnom retinopatijom zajedno. U Evropi je ovaj procent niži i iznosi 6 posto, s tendencijom ubrzanog rasta – navela je dr. Begović.

Spriječiti rast

Napori oftalmologa, a i nacionalne strategije pojedinih zemalja koje su prepoznale ovaj problem su usmjereni upravo prema stavljanju kratkovidnosti pod kontrolu kako bi se spriječio rast dioptrije i smanjio broj osoba s očnim komplikacijama koje su udružene s visokom kratkovidnošću.

– Zanimljivo je da su, prema studijama, razlike u učestalosti kratkovidnosti između azijskih i evropskih zemalja više bile uvjetovane socioekonomskim faktorima i načinom života (rad na blizinu, upotreba digitalnih uređaja) nego razlikama u genetskom materijalu i eventualnim razlikama u građi tkiva retine. To znači da se i mjere kontrole kratkovidnosti trebaju odnositi prvenstveno na regulaciju u uspostavljanju novih životnih stilova – kazala je dr. Begović.

Faktori rizika

– Vrijeme koje se provodi u radu na blizinu je jedan od najčešće spominjanih faktora koji dovode do pojave i rasta kratkovidosti. Ovo se odnosi kako na upotrebu digitalnih uređaja tako i na svaki drugi oblik rada na blizinu, kao što su čitanje, pisanje, učenje i sl. – istakla je dr. Begović, izvještava Avaz.

Ukoliko imate vijest a želite to podijeliti s nama pošaljite nam sadržaj putem kontakt forme. Ako imate najavu događaja ili poznajete neku osobu o kojoj biste voljeli da čitate budite slobodni da nas kontaktirate. Osim kontakt forme Vaše materijale možete slati i putem vibera na broj 061/388-818 NAPOMENA: PUTEM OVE FORME SE NE MOŽETE PRIJAVLJIVATI NA OGLASE ZA POSAO. MOLIMO VAS DA KORISTITE MAIL ADRESE NAVEDENE U OGLASIMA.


Povezani postovi

Vršidba ječma, ratari zadovoljni rodom, ali ne i otkupnom cijenom!

Kiša koja je padala prethodnih dana na kratko je...

Poražavajući rezultati: U BiH 187.000 nezaposlenih

U periodu od januara do marta radnu snagu BiH...

Temperature rastu: Danas do 34 stepena

Danas u Bosni i Hercegovini pretežno sunčano vrijeme. Vjetar...