Od početka 2024. iz ZDK van BiH otišlo sedam ljekara: Slovenija besplatno dobija naš kvalitetan kadar

/

Trend odlaska ljekara iz Bosne i Hercegovine nastavljen je i svjedoci smo njihovog gotovo svakodnevnog odlaska, naročito mladih doktora.

Mladi ljudi jednostavno žele više i nisu samo plaće u pitanju, smatra dr. Amila Bećirović, predsjednica Ljekarske komore Federacije BiH. Kompletna situacija u državi uzrok je što se mnogi, pa i ljekari odlučuju napustiti državu.

BiH nedostaje oko 750 ljekara porodične medicine

– Razvoj medicine u svijetu otišao je daleko ispred nas. Naši građani na sve moguće načine traže liječenje izvan zemlje gdje su standardi veći i gdje su mogućnosti liječenja i izlječenja puno veće nego u BiH – dodaje Bećirović.

Za pet mjeseci 2024. godine 10 ljekara iz Kantona Sarajevo zatražilo je ispis radi odlaska u druge zemlje, podatak je koji je Ljekarska komora KS dostavila federalnoj komori.

U istom periodu, ispis, radi odlaska u druge zemlje, zatražilo je i sedam ljekara iz Zeničko-dobojskog kantona, dok iz Srednjobosanskog i Hercegovačko-neretvanskog kantona za sada nemaju tih slučajeva.

Iz Ljekarske komore dodaju da čekaju podatke i iz ostalih kantona.

– Primijetili smo da je velika nezainteresovanost mladih ljekara da rade u malim sredinama, što je donekle i razumljivo. Također, ako mladi ljekar iz male sredine dobije specijalizaciju u većem gradu, on nastoji da i ostane u većem centru zbog, rekla bih, puno ljepših i sigurnijih razloga.
Prema standardima i normativima zdravstvene zaštite, na jednog ljekara porodične medicine dolazi oko 2.000 pacijenata, no Bećirović dodaje da po podacima entitetskih zavoda iz prošle godine, BiH nedostaje oko 750 ljekara porodične medicine.

– Svakodnevno slušam pacijente koji kažu da im je teško doći do svog ljekara, specijaliste porodične medicine, ali i ljekara opće prakse, koji su istureno čelo cjelokupnog zdravstva. Porodična medicina zamišljena je da zbrinjava 70 do 80 posto pacijenata, znači, da se prave uštede. Međutim, ti ljekari su opterećeni velikim brojem pacijenata, procedurama, esencijalnim listama, uputnicama, još uvijek neregulisanim dijelom zakona o elektronskom kartonu. Jedan porodični ljekar dnevno bi trebao imati 35 pacijenata, a situacija je takva da ih ima 60, pa i 70. Time je upitan i kvalitet njegovog rada, a njegovo zadovoljstvo u radu je puno manje. Sve se to naravno, na kraju održava na pacijente, odnosno kvalitet zdravstvene usluge koju dobiju. Naravno, gorući su problemi i na drugim nivoima zdravstva, jer svakodnevno čujemo kako nema anesteziologa, pulmologa, pedijatara, infektologa, neuropsihijatara… Sve to uzrok je dugih listi čekanja pacijenata – ističe Bećirović.

Zbog svega, kako kaže, zdravstvene ustanove “probijaju” sve ugovorne plafone sa zavodima.

– Svako odjeljenje ima tačno određen periodu u kojem mora zbrinuti pacijenta u okviru svoje djelatnosti, pa umjesto tri mjeseca čekanja na neku, primjera radi, oftalmološku operaciju, pacijent čeka i po godinu.

No nedostatak kadra nije jedini problem zdravstva u Federaciji. Tu su i javne nabavke koje, prema riječima predsjednice Ljekarske komore, sigurno ne trebaju zdravstvenom sistemu.

– Ako jedan privatnik može nabaviti neki aparat bez čekanja dužeg od 15 do 30 dana, mislim da bi država trebala razmisliti o tome, jer je javno zdravstvo okosnica cjelokupnog zdravstvenog sistema. Izjednačeno je javno i privatno, i treba da bude, ali i u segmentu javnih nabavki. Izdvajanje sredstava za nabavku nove opreme veliki je problem, a zapošljavanje, preko zavoda za zapošljavanje sa nekim programima, plaćama koje su, po meni, ispod svih vrijednosti za jednog doktora, ponižavajući su za našu struku – kaže Bećirović.
Kada je riječ o odlasku ljekara, Bećirović ističe da obično završe u zemljama Evropske unije.

– Prošle godine bio je jedan val i još traje lobiranje za odlazak u Sloveniju, naročito porodičnih ljekara. Lično poznajem četir-pet kolega koji su 2023. zasnovali radni odnos u Sloveniji. Oni nisu otišli u najveće zdravstvene centre u Ljubljani, ali su Slovenci shvatili da besplatno mogu dobiti kvalitetan kadar spreman odmah da radi. Ljudi su naučili jezik i otišli. Mislim da smo na velikom gubitku jer tako jeftino prodajemo naše znanje i iskustvo. Ljekari trebaju razmišljati o tome kako poboljšati svoj rad i vlastiti mentalni sklop u ovome svemu kako bismo kvalitetnije i lakše radili. O nama treba da brine sistem, ali mi ga nemamo. Vidite kolika je borba sindikata ljekara. Sistem znači vrednovanje rada, odgovornosti, da se oni koji su odgovorni za svoj rad i život čovjeka, više vrednuju – napominje.

Mi nemamo ni ljudi, a kamoli ljekara

Kaže kako Ljekarska komora FBiH radi onoliko koliko može kako bi se stanje popravilo. Upućuje prijeloge, izmjene zakona i pravilnika.

Bećirović navodi da su prije nekoliko dana Federalnom ministarstvu zdravstva uputili zahtjev za izmjenu Pravilnika o specijalizacijama, kada je riječ o obavezama i dužnostima specijalizanta.
– Tražimo da se mijenja plava knjiga, standardi i normativi, da se na neki način uključe svi, Parlament, Zdravstvena komisija Parlamenta u rad komore. Neujednačen opseg prava ljekara na teritoriji Federacije je poražavajući. Nismo mi država od 10, 20 ili 30 miliona ljudi. Mi nemamo ni ljudi, a kamoli ljekara. Uređenje našeg školstva, kroz privatne fakultete, akreditacija i licenciranje, veliki je problem, kako federalnoj tako i kantonalnim komorama sa licenciranjem ljekara. Imamo sudskih tužbi. Postoji nekakav nesluh administracije, čak i Agencije za državnu akreditaciju. Nekad čekamo odgovore i po mjesec, a treba nam danas.

Dodaje “kako Federalnu komoru treba ojačati na način da ima veći utjecaj u svim segmentima, od zapošljavanja ljekara, do formiranja stručnih komisija pri kantonalnim zavodima”.

– Ono što je jako važno je da se stručne komisije za neke nove procedure, kao što su vantjelesna oplodnja, formiranje esencijalnih lijekova, ne prave od podobnog političkog kadra, kao što je to do sada bilo, nego da to predlaže Ljekarska komora, jer mi znamo ko su naši najveći eksperti, ko će dati dio sebe da radi u toj komisiji i na kraju, ko će uštedjeti novac. Veliki su troškovi kantona koji se daju za esencijalnu listu lijekova, velika su izdvajanja Federalnog zavoda za njihovu paletu lijekova. Ogromna stavka su bolovanja. To sve trebaju raditi stručne osobe koje su u praksi, a ne politički podobni – zaključila je Bećirović, piše Faktor.

Ukoliko imate vijest a želite to podijeliti s nama pošaljite nam sadržaj putem kontakt forme. Ako imate najavu događaja ili poznajete neku osobu o kojoj biste voljeli da čitate budite slobodni da nas kontaktirate. Osim kontakt forme Vaše materijale možete slati i putem vibera na broj 061/388-818 NAPOMENA: PUTEM OVE FORME SE NE MOŽETE PRIJAVLJIVATI NA OGLASE ZA POSAO. MOLIMO VAS DA KORISTITE MAIL ADRESE NAVEDENE U OGLASIMA.


Povezani postovi

Osiguran novac za izradu projekta nove zgrade Kantonalne bolnice Zenica

Vlada Zeničko-dobojskog kantona usvojila je prvi rebalans budžeta tog...

Novi Šeher: Tamo gdje se hrabro prkosi poplavama i mijenja budućnost

Građani ovog mjesta, uz podršku Kantonalne uprave Civilne zaštite,...

Oko 550.000,00 izdvojeno za općinu Tešanj

Kako je objavljeno na facebook stranici Ministra poljoprivrede, šumarstva...

Muftiju Dizdarevića posjetio ministar Čajić

U petak 14. juna 2024. godine, muftiju zeničkog hafiza...