Među malobrojnim vjerskim mubarek danima islamskog svijeta je i Dan jevmul-ašure koji zauzima posebno mjesto. Po hidžretskom kalendaru mjesec muharrem je prvi mjesec u godini; jedan je od četiri važna mjeseca.
Veoma je pohvaljen deseti dan velikog mjeseca muharrema koji se naziva Dan Ašure.
U hadisi-šerifu stoji: “Ko opskrbi svoju porodicu na dan ašure, njega će Allah opskrbiti za čitavu godinu.”
Prema hadisu koji se prenosi od Ibn Abbasa, r.a. šejh Abdulkader el-Gejlani navodi u svom djelu El-Gun-je, na taj dan između ostalog dogodilo se:
Musa je uspio sa Izraelićanima prebaciti se preko Crvenog mora na Sinajsko poluostrvo i spasiti svoj narod od terora Faraona;
Nuh pejgamber se sa vjernicima iskrcao na planinu Džudijj i tako se spasio od potopa; Junus pejgambera je izbacio kit iz svojih čeljusti na obalu mora; Allah, dž.š., stvorio Adema a.s. i oprostio mu grijeh počinjen u Džennetu; Trgovačka karavana putujući za Egipat izvadila je Jusufa pejgambera iz bunara u koji su ga bacila braća iz zavidnosti; Rođen, a i uklonjen sa ovog svijeta Isa, a.s.; Rođen Ibrahim pejgamber, toga dana je spašen (od vatre u koju je bačen), na taj dan mu je otkupljen sin Ismail, kojeg je htio žrtvovati;
Ostarjelom Jakub-pejgamberu povraćen je vid, izgubljen u plaču za sinom Jusufom, a Ejjubu pejgamberu zdravlje poslije bolesti; Sulejman pejgamber preuzeo nad Izraelićanima vladarsku upravu; Desetog dana muharrema desilo se i stradanje h. Husejna i Poslanikove porodice na Karbeli 61. godine po hidžri.
Nuh, a.s. i oni koji su se sa njim vozili iz lađe su se iskrcali na jevmi-ašuru, pa je Nuh, a.s., u znak zahvalnostu Uzvišenom, na taj dan postio, a i drugima je naredio da poste. Njima je na lađi, inače, bilo ponestalo hrane, pa su pojedinci među njima prikupili ono što im je ostalo: neko pregršt pšenice, neko leće, neko leblebije… dok nisu sakupili sedam vrsta, pa ih je Nuh, a.s. na tlu, nakon što se potop povukao, skuhao, te su tim jelom iftarili i svi odreda se zaštitili.
To je bilo prvo jelo koje je kuhano na zemlji nakon potopa. Ljudi su to prihvatili za običaj, za koji slijedi izuzetna nagrada ako se primjenjuje zato da bi se nahranili siromašni i gladni.
Dan ašure je dobrim dijelom zastupljen u muslimanskim masama, ali njegovo obilježavanje mora biti u skladu sa Kur'anom i sunnetom. Među Bošnjacima ovaj se dan obilježava posebnim vjerskim programima u džamijama i tekijama. Pored tog ibadeta, običaj je da mnoge porodice toga dana pripremaju i kuhaju jedno posebno jelo koje se zove ašure , slično kompotu, ali od raznih zrnastih plodova, suhog voća, začina i mirođija.
U ašuru se može staviti od sedam do sedamdeset i sedam prehrambenih artikala. Poželjno je da broj bude neparan. Navest ćemo neke od namirnica koje možete staviti u ovo ukusno jelo. . Žitarice i neka sjemena povrća: kukuruz, ječam, zob, pšenica, soja, leća, grah, riža, leblebija. Ove namirnice treba kuhati svaku zasebno i nakon ispiranja dodavati zbiru artikala u glavnoj posudi. Voće: limun, jagode, maline, kupine, ribizle, smokve, breskve, kajsije, šljive, grožđe, jabuke, kruške, dunje, banane, ananas, bostan, karpuza, borovnice, narandže… Svježe izrezano voće prokuhati u jakoj agdi i sastaviti u većoj posudi, može se staviti i ukuhano konzervirano i voće iz zamrzivača..
Povrće: slatka tikva, mrkva, krompir… isjeckati na kockice, skuhati sa malo šećera i sastaviti bez vode u kojoj se kuhalo. Začini: karanfilić, cimet u kori, nana, lovorov list… Sjemenke: orah, lješnik, badem, kikiriki, oluštene pečene sjemenke tikve i suncokreta, pistacije…
Sve se može kuhati sa dosta šećera, što će biti i sirup – voda od ašure. Suho voće: smokve, grožđice, šljive, kajsije, hurme, murve (dudovi), kruške, oskuruše… Šećer, med, mrvica soli, malo slatka ili soka od ruže. Sve sjediniti u veliku posudu, zaliti šerbetom u kojem su se kuhali začini, po potrebi dodati još vode i šećera, da bude nešto gušće od običnog kompota. Sve zajedno još jednom prokuhati. Po želji se još može ubaciti susam, kima i ćurekota. Ohladiti i sipati u posude u kojima će se dijeliti, piše Faktor.
