U našoj zemlji je registrovano više od 6.300 novih automobila ili 464 više nego u prvih šest mjeseci prošle godine. Škoda, Volkswagen, Toyota, Renault i Hyundai su predvodili interes kod kupaca, jer su plasirali više vozila nego svi ostali brendovi zajedno. Benzinci su ujedno postali prvi izbor kod kupaca.
Tržište novih automobila se stabilizovalo s prosječnih nešto više od 1.000 registracija mjesečno. Iako je to manje od rekordne 2007., a pogotovo 2008. godine kada smo mjesečno “zatvarali” oko 1.400 registracija, s današnjim cijenama i maržama uvoznici i trgovci mogu graditi dvorce, a ne salone.
Međutim, prodaja ne jenjava unatoč visokim cijenama, koje su u zadnjih četiri do pet godina veće za minimalno 30 odsto. Dijelom se to može opravdati povećanim brojem rent-a-car agencija koje uzimaju nova vozila na leasing, a drugim dijelom kroz činjenicu građani sve manje vjeruju u polovne uvozne dizele, mada i ponuda novih dizelskih automobila kopni iz mjeseca u mjesec.
Nema sumnje da su moderni benzinci, koji su preboljeli dječije bolesti, promijenili svijest kod kupaca, koji su prije vagali između novog benzinca ili polovnog dizela. S obzirom da većina euro 6 polovnih dizela sa sobom nosi teško breme održavanja, kupci sve manje imaju motiva da ulažu hiljade i hiljade marka u održavanje i radije biraju nov benzinac.
Škoda jedina plasirala četverocifreni broj automobila
Ako poredimo brojke iz statistike koju vodi IDDEEA i protagoniste u ovoj godini, zaključujemo da nema velikih promjena u odnosu na prošlogodišnji rezultat. Škoda se ne pomjera s liderske pozicije, a njena mreža od 13 trgovaca je jedina plasirala više od 1.000 automobila. Tačnije, od 1.158 registrovanih Škoda, 466 primjeraka ili 40 posto su bile Octavije. Na bh. tržištu ih je od 1996. do danas prodato više od 18.200 komada.
Octavia je istovremeno ponovo bila najtraženiji model u proteklih šest mjeseci ispred Fabije (244 registracije), Yarisa Cross (234), Tucsona (205), Golfa (199), Dustera (188) itd.
Volkswagen se zahvaljujući isporuci 76 Golfova Policiji KS i rekordnih 161 registracija u junu propisno izdvojio i stabilizovao na drugoj poziciji ispred Toyote, koja je jednako poslovala kao prošle godine u istom periodu. Međutim, iz Toyote su najavili da očekuju prodaju od 1.300 vozila ove godine, što znači da uvoznik morati ubaciti u petu brzinu u drugom polugodištu ako želi progres na tom nivou u ovoj godini.
Renault se vratio u top pet marki s rastom prodaje od tačno 20 posto u odnosu na prošlu godinu, a rekord su ponovo “pogurali” Clio i Captur, ljubimci domaćih kompanija i rent-a-car agencija. Ova dva tehnološki identična automobila drže više od 60 posto prodaje Renaulta, a samo Clio više od 40 odsto.
Hyundai – Marka No.1 kod privatnih kupaca u BiH
Hyundai i dalje zaslužuje aplauz. Slično kao Toyota, korejski proizvođač je fokusiran na prodaju privatnim licima (cca 70 %), tako da se ukupni rast prodaje od 15 posto u odnosu na 2023. godinu može smatrati ogromnim uspjehom. Od 405 registrovanih automobila sa značkom Hyundaija, mrvicu više od polovine primjeraka (205 primjeraka) ponovo je realizovana na račun modela Tucson, best-buy SUV-a u BiH, čiju ulazna cijena ispod 50.000 KM realno sabotira proboj kineskih marki na bh. tržište.
Da kupci u BiH generalno vole i poštuju francuska vozila, potvrdili su Citroen i Peugeot. Automobili “slabije” rangirane marke u Stellantis grupaciji su ostvarili najveći rast broja registracija u prvom polugodištu ove godine. Dakle, broj registrovanih novih Citroena skočio je za nevjerovatnih 67 posto u poređenju s mršavom prošlogodišnjom prodajom, zahvaljujući odličnoj cijeni sada već stare generacije modela C3, dok je i Peugeot podigao ljestvicu ove godine za 38 posto.
Pad prodaje najviše je pogodio Audi, i to čak za 26 posto. Njemački premium brend u tranziciji na elektromobilnost je izgubio i tradicionalno čvrstih 4, pa čak i 4,5 posto tržišnog udjela, koji sada pripadaju Mercedesu, koji je ipak isporučio solidnu količnu automobila više od svojih rivala iz Ingolstadta.
“Bos il’ hadžija!”
Marke koje konstantno gube nekadašnju reputaciju su Ford i Fiat, koji već godinama nemaju stabilnu prodajno-servisnu mrežu, niti nekadašnju širinu u asortimanu automobila. Ovo se pogotovo odnosi na Ford, koji prodaju trenutno zasniva na Raptoru, umjesto na Pumi i Focusu, što s druge strane govori o novom bh. trendu, koji se može poistovijetiti po nekadašnjem hitu Zabranjenog pušenja – “Bos il’ hadžija”.
Fiat s druge strane prvi put ima ujedinjenu mrežu na teritoriji cijele BiH. Međutim, mimo privrednih vozila, zastarjeli Tipo i Panda, te legendarni Cinquecento (500) koji se više neće proizvoditi sa SUS motorima, jednostavno nemaju publiku koju su nekada imali. Od 120 ukupno registrovanih vozila u periodu januar – juni, tek 22 su bili putnički, a prošli mjesec niti jedan. Fiat dakle na račun lakih komercijalnih vozila, a prije svega Ducata, preživljava u BiH. Brend koji je motorizovao Evropu s malim automobilima od Drugog svjetskog rata na ovamo tačno je izgubio identitet na cijelom kontinentu, ne samo u Bosni i Hercegovini.
Prodaja automobila s benzinskim motorom nekad je bio teški kompromis u našoj zemlji, ponajviše zbog niže cijene onima kojima su dizeli bili cjenovno nedostižni. Danas su benzinci prvi izbor kod kupaca sa 44 posto tržišnog udjela, dok su dizeli izgubili primat i spali na još uvijek visokih 39 posto, s obzirom da je njihov “share” u Evropskoj uniji tri puta manji. S druge strane, što je nekad razlika između benzinca i dizela bila u prosjeku 3.000 KM, danas je bar 5.000 KM viša u korist dizelaša i kupci su više orijentisani ka benzincima. Automobili s hibridnim pogonom polako zahvataju sve veći dio kolača, iako je to više nego dvostruko manje od udjela koji imaju u naprednom dijelu Starog kontinenta.
Električni automobili su još uvijek tabu tema svima, jer ni Ministarstvo, ni Vlada, bar ona Federalna, ni uvoznici, a najmanje kupci, nemaju sluha za ovakvu “krnjavu” elektromobilnost. O subvencijama ni slova već sedmi mjesec, cijene su astronomske, a mreža punionica na nivou broja kanala na proširenom paketu kablovske televizije. Shodno takvom pasivnom odnosu tržište se nakon pola godine zaustavilo na svega 1,4 posto učešća baterijskih vozila, i to dobim dijelom zahvaljujući isporuci od nekoliko desetina primjeraka teretnog Opel Vivara kompaniji X-Express.
Kineski automobili – Tržište u povoju
MG, Chery, BYD, Lynk&Co i od nedavno Forthing, kineske su marke koje se trenutno nude kupcima u BiH. Međutim, tržište u povoju s nizom izazova i (ne)povjerenja publike utjecali su da za šest mjeseci tekuće godine kupci registruju tek 57 automobila, što nije niti jedan posto tržišnog udjela. Kupci su mahom birali MG (41 primjerak), koji je prvi došao na tržište i koji takođe predvodi prodaju u ostatku Evrope, dok je Chery plasirao 13 vozila.
Izvor: Klix
