Evidentno je da je sve manje građana BiH koji žive vani, a imaju pravo glasa u Bosni i Hercegovini, koji se prijavljuju da iskoriste to pravo i glasaju putem pošte.
Broj prijavljenih birača izvan Bosne i Hercegovine za lokalne izbore dvostruko je manji nego na lokalnim izborima održanim prije četiri godine.
Naime, Centralna izborna komisija BiH donijela je odluku o utvrđivanju i objavi broja birača upisanih u izvod iz centralnog biračkog spiska za glasanje izvan BiH. Odlukom je utvrđeno da će se na izvodu iz centralnog biračkog spiska za glasanje izvan BiH za lokalne izbore 2024, koji će se održati 6. oktobra, naći 44.788 birača, od kojih 1.481 birač koji se prijavio da glasa u diplomatsko-konzularnim predstavništvima BiH.
– Moje mišljenje je da je to realan broj zainteresiranih birača koji žele biračko pravo ostvariti na ovakav način i da je trend generalno u opadanju interesa naših birača i pored sve promotivne kampanje koju smo mi vodili, kazao je član CIK-a BiH Željko Bakalar, podsjećajući da je i na opštim izborima 2022. godine bio smanjen broj birača.
Od 44.788 birača, najviše registovanih je iz Njemačke – 13.781. Slijedi Hrvatska sa nešto više od sedam hiljada, Austrija sa oko 6.300, Srbija 4.344, Švicarska, Slovenija, Švedska, Sjedinjene Američke Države…
Prema podacima CIK-a, najviše birača za glasanje izvan BiH je registrovano za lokalne izbore u Tomislav-Gradu – čak 1.879, piše Oslobođenje, izvještava Hayat TV.
Slijede Jajce 1.724, Cazin 1.359, Derventa 1.334, Ključ 1.231, Kotor-Varoš 1.221, Srebrenica 1.161, Gornji Vakuf-Uskoplje 1.169, Brčko distrikt 1.161…
Poređenja radi, za lokalne izbore 2020. godine na izvodu iz centralnog biračkog spiska za glasanje izvan BiH našao se ukupno 101.771 birač.
– Evidentno je da je sve manje građana BiH koji žive vani, a imaju pravo glasa u Bosni i Hercegovini, koji se prijavljuju da iskoriste to pravo i glasaju putem pošte. Tamo je 2002. godine, kada je Izborna komisija provodila izbore, bilo prijavljeno 220.000, a glasalo je negdje oko 70.000. Iz izbornog ciklusa u izborni ciklus se smanjuje taj broj. Možda je razlog činjenica da se radi o lokalnim izborima i da oni toliko nisu zainteresovani za stanje u lokalnim zajednicama, a možda i činjenica da nemaju povjerenja u mnoge političke subjekte u BiH koji učestvuju na izborima, kaže predsjednik Strateškog odbora Koalicije Pod lupom Vehid Šehić.
Dodaje da je možda i najveća negativnost nepovjerenje u politiku uopšte, koja bi trebala da bude časno zanimanje ukoliko se vodi u opštem interesu.
– Ali, pošto je kod nas politika izgubila taj smisao i vodi se više u nekom ličnom interesu, dovela je do toga da građani više ne žele da glasaju. Tome treba dodati da je naš izborni proces kontaminiran zbog masovnog kršenja Izbornog zakona i provedbenih akata, da se vrlo često sumnja u rezultate izbora. Možda je i to odluka građana da ne koriste to svoje pravo. Moram dodati da je uvijek manja izlaznost birača, i kad je u pitanju Bosna i Hercegovina, na lokalnim nego na opštim izborima. Dok se ne uvedu neke nove tehnologije, dok se ne vrati integritet i kredibilitet izbornom procesu, dok se ne vrati povjerenje i u političare u Bosni i Hercegovini, odnosno stranke koje predstavljaju, mi ćemo imati sve manje birača unutar BiH, a pogotovo onih koji žive van, podvlači Šehić.
