Poslodavci posljednjih godina muku muče s pronalaskom radne snage. Prema službenim podacima, BiH trenutačno nedostaje 40.000 radnika, piše Večernji list BiH.
Nažalost, poslodavci u BiH nisu znali cijeniti dobre radnike, koji su u velikom broju napustili poslodavce i državu. Sad su ti isti poslodavci u potrazi za kakvim-takvim radnicima, a nerijetko je načelo za odabir radnika “daj što daš”. Pa su tako na različitim poslovima ovog ljeta angažirani srednjoškolci.
Maloljetnik smrtno stradao
Maloljetne radnike ovog ljeta može se vidjeti u različitim djelatnostima, pa i u ugostiteljstvu, gdje je problem radne snage posebno izražen u ljetnim mjesecima jer su potrebe zbog turizma i dijaspore veće, a iskusni radnici odu na sezonu u Hrvatsku.
Međutim, problem je koliko je to i zakonski dopušteno. Naime, Kantonalna uprava za inspekcijske poslove Unsko-sanskog kantona intenzivirala je inspekcijske nadzore tokom ljetnog razdoblja, fokusirajući se na večernje sate vikendom, posebno u petak i subotu. Ove pojačane aktivnosti obuhvatile su kontrolu rada i radnih odnosa, sanitarne uvjete, turističko-ugostiteljsku djelatnost te tržišne inspekcije.
Prema podacima Kantonalne uprave, inspektori su tokom protekla dva vikenda izvršili nadzor u 28 subjekata gdje su otkrili ozbiljne nepravilnosti.
– Pronašli smo čak 21 radnika bez ugovora o radu, a posebno zabrinjavajuće je što su poslodavci u ugostiteljskim objektima i pekarnicama angažirali maloljetne osobe bez saglasnosti roditelja koje su radile navečer poslije 23 sata – ističu iz Kantonalne uprave za inspekcijske poslove USK-a.
Ova situacija izaziva dodatnu zabrinutost jer se nedavno dogodio tragičan incident u jednom ugostiteljskom objektu u Sanskom Mostu, gdje je maloljetna osoba izgubila život na radnom mjestu uslijed udara električne energije.
Podsjetimo, Kristijan Klarić (17), mladi i perspektivni sportaš i vratar Nogometnog kluba Rudar iz Kamengrada, smrtno je stradao prvi radni dan u ulozi pomoćnog konobara u ugostiteljskom objektu. Neslužbeno, mladića je stresla struja kada je mokrim rukama dohvatio uređaj koji se nalazio pod električnim naporom, što je prouzročilo trenutačnu smrt.
Iz Kantonalne inspekcije USK-a naglašavaju važnost poštivanja Zakona o radu, posebno kada je riječ o angažiranju maloljetnih osoba.
– Želimo skrenuti pozornost građanima i subjektima inspekcijskog nadzora da je angažman maloljetnih osoba pod posebnim rizikom. Kazna od 10.000 KM nije zanemariv iznos – poručuju iz inspekcije, dodajući da su ovakvi nadzori ključni za zaštitu prava radnika, posebno maloljetnika, te osiguranje sigurnih radnih uvjeta.
Kantonalna uprava za inspekcijske poslove USK-a nastavit će s pojačanim nadzorima i u idućim mjesecima kako bi se osigurala veća sigurnost i poštivanje zakonskih propisa u oblasti rada i radnih odnosa, navodi se u saopćenju.
Zakonske odredbe
Zaštita djece i maloljetnika u svakom društvu veoma je važan segment razvoja i mnoge društvene zajednice upravo tome posvećuju veliku pozornost kako bi ih sve zaštitili od opasnosti. Ipak, vrlo često slika stvarnosti je drukčija jer mnogi maloljetnici uvjetovani različitim okolnostima života bivaju primorani na opasan rad kako bi osigurali osnovne životne potrebe i egzistenciju.
Nerijetko čitava porodica ovisi o njihovu, radu što može biti iznimno opasno jer su maloljetnici podložni različitim vrstama zloupotrebe od poslodavaca koji ih koriste za brojne poslove. A zakon je jasan po pitanju zapošljavanja maloljetnika. S osobom mlađom od 15 godina nemoguće je zaključiti ugovor o radu niti se može zaposliti na bilo koju vrstu poslova.
U skladu s odredbama Zakona o radu osoba između 15 i 18 godina života može zaključiti ugovor o radu, odnosno zaposliti se uz suglasnost zakonskog zastupnika i pod uvjetom da od ovlaštenog liječnika ili nadležne zdravstvene ustanove pribavi liječničku potvrdu kojom dokazuje da ima opću zdravstvenu sposobnost za rad.
Dakle, radi se o ugovoru o radu uz obvezu prijave takve osobe na obvezna osiguranja kod nadležne porezne uprave. U tom slučaju bi se zaključio ugovor o radu na određeno vrijeme. Time je u potpunosti razjašnjeno, i to na vrlo stručan način, da maloljetnici u FBiH mogu biti zaposleni. Otvoreno je pitanje je li svaka vrsta zaposlenja maloljetnika, ako nije strogo određena nekim kategorijama socijalizacije ili aspektima odgojno-socijalnog rada, u osnovi iskorištavanje maloljetnika.
