Evropski put BiH je u potpunom zastoju nakon što joj je u martu dodijeljen uvjetni status pregovarača. O razlozima i odgovornima za zastoj i blokade za Fenu je govorilo nekoliko aktera iz nevladinog sektora i političkog života.
Generalni sekretar Evropskog pokreta u Bosni i Hercegovini Haris Plakalo izjavio je za Fenu kako su, između ostalog, radi izborne godine u Bosni i Hercegovini i učestalih blokada radi paritokratskih interesa, zaustavljeni procesi donošenja ključnih reformskih zakona i ispunjavanja zadatih uvjeta od strane Evropske komisije.
Nije donesen pregovarački okvir
– Od kada je Bosni i Hercegovini dodijeljen uslovni status pregovarača sa unijom u martu mjesecu ove godine, nije bilo nikakve produktivnosti u smislu ispunjavanja onih reformi i usvajanja zakona koje je Evropska komisija postavila pred Bosnu i Hercegovinu. Jedan od razloga jeste svakako promjena političke klime radi lokalnih izbora, čija kampanja je u petak službeno i počela, ali svakako da traje i duži vremenski period – kaže Plakalo.
Po njegovim riječima, možemo konstatovati čak cijelu ovu godinu.
Od zakona o sudovima, zakona u Ustavnom sudu, sjedišta apelacionog odjeljenja Suda Bosne i Hercegovine, kao i diskriminirajućim zakonima iz oblasti slobode govora i medija koji su usvojeni u entitetskoj Narodnoj Skupštini Republike Srpske, za koje se traži njihovo poništavanje, kao uvjetima koji su pred Bosnu i Hercegovinu postavljeni ništa nije ispunjeno, i shodno tome još uvijek nije donesen pregovarački okvir od strane Evropske komisije za Bosnu i Hercegovinu, koji bi trasirao daljnji proces otvaranja pregovaračkih poglavlja sa Evropskom unijom, istakao je Plakalo.
Također, podsjeća na povećan stepen etnonacionalnih i uskih paritokratskih retorika i politika koji nemaju konačan pozitivan ishod za narode i građane Bosne i Hercegovine.
– Blokade su još uvijek sastavni dio bosanskohercegovačkog političkog sistema, i prije svega ako ne bude političke volje, a najvjerovatnije je da je neće biti ni u budućnosti, sve zemlje Zapadnog Balkana kretati će se užurbano prema uniji, a Bosna i Hercegovina samom činjenicom da nije predala svoj program reformi za plan rasta Evropske unije, već se izolovala po tom pitanju, i sada se nalazi u situaciji da diskutiramo zašto isti program reformi nije usvojen, a ne o tome gdje će ići unutar države tih 70 miliona eura bespovratnih sredstava. Iako, treba se istaći da nikada iz Evropske komisije nisu promijenjena stajališta glede oblasti pravosuđa i dijela o funkcionisanju Ustavnog Suda Bosne i Hercegovine. Stoga je izostavljanje ove mjere iz programa reformi , odnosno brisanje popunjavanja Ustavnog suda, poštivanja i implementiranja njegovih presuda i odluka, itekako pogrešno, s obzirom da je i sada Ustavni sud u veoma teškoj poziciji. Isto tako dodatno komplikuje činjenica da se zakon o tehničkim propisima RS, iako je Ustavni sud Bosne i Hercegovine prošle godine proglasio taj zakon neustavnim i naložio njegovo ukidanje, sada odjednom našao u programu reformi, označenom u dijelu “Razvoj privatnog sektora i poslovno okruženje” reformom pod brojem 2.1.3. „Olakšavanje slobodnog kretanja roba i usluga kroz smanjenje formalnosti harmonizaciju regulatornog okvira i uzajamno priznavanje profesionalnih kvalifikacija“ – kazao je on.
Naglašava da to svakako pravi dodatnu pravnu koliziju, jer je to pitanje u okviru vanjskotrgovinske politike, koja je prema Ustavu Bosne i Hercegovine u nadležnosti državnih institucija i koje je već regulisano postojećim državnim zakonom, dakle tendencija da se unutar entiteta RS primjenjuje jedan već osporen zakon od strane Ustavnog Suda Bosne i Hercegovine, i unutar Federacije Bosne i Hercegovine i Brčko distrikta drugi, državni zakon, dovodi do opasnosti od podjele unutrašnjeg tržišta na dva dijela, što je svakako jedan od razloga radi čega premijeri četiri kantona (USK,ZDK,SBK i TK) svoj stav po pitanju reformske agende su istakli kao suzdržan, što se protumačilo kao glas protiv.
On je ustvrdio kako je ovo krucijalno za objasniti građanima, jer je tema neusvajanja programa reformi različito percipirana.
– Ovo je svakako sve važno za naglasiti kako bi građani Bosne i Hercegovine imali jednu realnu i objektivnu sliku o trenutnim procesima koji su blokirani i odlukama kao i razlozima radi kojih su one donesene u formi u kojoj jesu. Naravno, ne možemo demistificirati činjenicu različitih uticaja na stavove i poteze koji politički predstavnici unutar Bosne i Hercegovine proizvode kako bi se stvorile dodatne političke nestabilnosti koje često mogu preći i u sigurnosne, obzirom da podizanje tenzija kroz “zapaljive” retorike uvijek za sobom dovodi i povećanje narušavanja osjećaja i stanja sigurnosti. Ono što je sigurno jeste da Bosna i Hercegovina ne može računati na velike pomake u 2024. godini kada su u pitanju evropski integrativni procesi, jer je i ova izborna godina, odnjela sav entuzijazam za usvajanje važnih prioritetnih zakona i reformi, a unutar političkog diskursa svjedočimo konstantim optužbama i prebacivanjem odgovornosti, zbog čega u konačnici ispaštaju svi građani i narodi koji žive u Bosni i Hercegovini, dok ostale zemlje našeg susjedstva koračaju brže ka punopravnom članstvu unutar Evropske unije – zaključio je generalni sekretar Evropskog pokreta u Bosni i Hercegovini Haris Plakalo.
Nezaustavljiv proces
Šef Kluba SDPBiH u državnom parlamentu i član Komiisje za evropske integracija Saša Magazinović kaže da javnosti ne treba posebno pojašnjavati političke razloge i odgovorne za zastoj evropskog puta nakon jednog zaista uspješnog perioda.
– Sve je jasno. Međutim, ono što treba stalno ponavljati je činjenica da je dio političkih elita ogrezao u kriminalu i da su svjesni činjenice da svaki korak bliže EU znači da institucije postaju samostalnije i da će se smanjivati njihova politička kontrola – kaže Magazinović.
Naglašava da koraci naprijed ka EU neminovno znače da država postaje kapacitiranija, pored ostaloga, za obračun sa kriminalom sa političkom pozadinom.
– Borba za evropski put je istovremeno borba protiv političkog kriminala. Zbog toga se bosanskohercegovačkim “Sanaderima” ne žuri ni u EU, a samim tim ni u zatvor. Niko to ne želi otvoreno reći nego nalaze nepostojeće razloge da blokiraju korake ka EU i maksimalno uspore taj put. Loša vijest za njih je da je proces eurointegracija nezaustavljiv, a da su nedavne odluke evropskih institucija u odnosu na našu državu to dodatno potvrdile – zaključio je Magazinović.
Komisija bez ovlasti
Članica Komisije za evropske integracije Mia Karamehić-Abazović (Narod i pravda) naglašava kako ova komisija trenutno nema nikakve ovlasti, odnosno po poslovnicima oba doma Parlamentarne skupštine dobit ćr ih tek onda kada se otvore pregovori.
Do tada Komiisja nema ovlaštenja osim da saslušava izvještaje Direkcije za evropske integracije, koordinira rad s nevladinim organizacijama, sluša njihove ideje.
– Komisija je potpuno razvlaštena do otvaranja pregovora. Kada se otvore pregovori, to će biti najuticajnija komisija Parlamenta. Međutim, do tada nemamo nikakve mogućnosti – kaže Karamehić-Abazović.
Da bi se ponovo pokrenuo evropski put, smatra ona, potrebno je dogovoriti četiri ključna zakona: Zakon o visokom sudskom i tužilačkom vijeću, Zakon o sudovima BiH, Zakon o zaštiti ličnih podataka i Zakon o graničnoj kontroli.
– To su ključna četiri zakona koja moramo donijeti i koji su nam bila preduvjet. Također moramo imenovati pregovarača za proces pregovora i pregovarački tim, te još neke manje tehničke detalje. Naravno i donijeti nacionalni program kako ćemo uklopiti acquis communautaire, odnosno pravnu stečevinu Evropske unije, u naše zakonodavstvo – navela je.
Kada su u pitanju odgovorni za ovaj zastoj, Karamehić-Abazović ističe da su iz Republike Srpske bili protivni nekim rješenjima, pogotovo kada je u pitanju Zakon o sudovima.
– Međutim, mislim da se nekako izgubio tempo i u sastancima, a i u tim nekim internim i eksternim pritiscima da se stvari malo ubrzaju. Fokus je djelomično otišao na Plan rasta, koji još uvijek nismo riješili. Koliko znam, radna grupa je došla do pred kraj s nekoliko stvari koje još treba riješiti, ali s tim kasnimo. U svemu tome nam se nažalost umiješala i kampanja za lokalne izbore, koja ne bi u normalnim okolnostima trebala uticati, ali je kod nas neizbježno da utiče – zaključila je.
EU maksimalno izašla ususret
– Kad pričamo o evropskom putu BiH u mandatu sadašnje vladajuće većine, trebamo biti iskreni i reći da je napredak u ispunjavanju 14 kriterija iz Mišljenja EK bio beznačajan, čak ni nakon dobijanja kandidatskog statusa većina obaveza iz uslova 8+1 nije ispunjena, nego je zbog geopolitičke situacije u svijetu, EU maksimalno izašla ususret vladajućoj većini, a posebno zbog agresije Rusije na Ukrajini i nastojanja Rusije da dodatno ojača svoj uticaj u zemljama Zapadnog Balkana – smatra šef Kluba Stranke demokratske akcije (SDA) u državnom parlamentu Šerif Špago.
Kaže da se radilo se po principu “dajte bilo šta da dobijete odluku o otvaranju pregovora”, i nakon toga imamo skoro šest mjeseci da pitanja i obaveza iz evropskog puta nema na dnevnom redu sjednica Vijeća ministara i Parlamentarne skupštine BiH.
Naravno, naglašava, odgovornost je na vladajućoj većini, a posebno na strankama Trojke, jer su na početku rada ove većine ispunili sve kadrovske i finansijske zahtjeve SNSD-a i HDZ-a, tako da sad nemaju instrumente da pregovaraju, kako bi Dodik “pustio” još koji zakon iz EU agende BiH.
Sada će, smatra on, pogotovo stranke Trojke u predizbornoj kampanji otvarati “patriotske” teme i pokušati zataškati sve ono što su dali Dodiku i Čoviću u proteklom periodu.
– Naravno, Klub SDA će i dalje biti proaktivan i nakon izbora razmotriti mogućnost da u parlamentarnu proceduru uputi određen prijedloge zakona koje trenutna većina nije u stanju dogovoriti. Podsjećam da je SDA i u proteklom periodu upućivala u proceduru zakone koji su bili obaveza iz mišljenja EK (izborni zakon koji definiše integritet izbornog procesa, Zakon o sprečavanju sukoba interesa, stavljanje na d.r. Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma i dr.), te ćemo i u narednom periodu na takav način biti podrška državi BiH na EU putu – kaže Špago.
Implementacija sporazuma iz Karađorđeva
Zastupnik u Predstavničkom domu Parlamenta BiH i predsjednik stranke Naprijed! Šemsudin Mehmedović podsjeća na rečenicu koju je prije deset godine (2014) rekao tadašnji povjerenik za proširenje Stefan Fuele: “Nažalost, gotovo svake godine rasprava o Bosni i Hercegovini izgleda kao repriza nečega što smo već gledali.”
Kaže da je za “zastoj kriva trenutna koalicija i njena nesposobnost da postigne dogovor o ključnim elementima”.
– Ako pogledate širu sliku, vidjećete da je Hrvatska u snažnoj ofanzivi da se predstavi kao ključni igrač koji vodi BiH na svom lancu u EU. Takvo predstavljanje Hrvatska sasvim suprotno manifestira na terenu što se vidjelo u pokušaju dominacije na ceremoniji otvaranja mosta Hercegovina i pravljenje spektakla u kojem je profitirala politička vizija prema kojoj je Hercegovina jednoeetnička svojina a Plenković neko kao Paralelni Visoki predstavnik za Hercegovinu iz EU. Krišto je u nastupu sa Plenkovićem optužila kantone da spriječavaju povlačenje 70 miliona iz EU. Ali je zaboravila reći da je upravo HDZ bio za maksimalno jačanje uloge kantona. Ne mogu se stvari gledali samo kao posljedica, moraju se vidjeti i uzroci – navodi Mehmedović.
Podsjećam da je, nakon što je Evropsko vijeće je dalo “zeleno svjetlo” za otvaranje pristupnih pregovora s Bosnom i Hercegovinom, predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen rekla da je “Bosna i Hercegovina poduzela impresivne korake” te da je “za nešto više od godinu dana postigla veći napredak nego u više od jedne decenije”.
– Sad vidmo da nema impresivnih koraka niti će ih, izgledno, biti jer je ključna dijagnoza: Evropski put BiH Hrvatska želi iskoristiti da bi majorizirala Federaciju. Vidjeli smo to na ceremoninji na otvaranju mosta. Moralo se reagirati što je Plenković pristao da ceremonijalni program bude jednoetnički obojen ili simbolično – Hercegovina kao Hrvatska regija. To je uslov Hrvatske. To je Plenkovićeva poruka nakon pristajanja da priustvuje jednoetničkim programom sa klapama i glazbom. To su opasne poruke jedne članice EU. Suština je da je i EU pristala na implementaciju sporazuma iz Karađorđeva, čime je Federacija potčinjena Hrvatskoj a RS Srbiji. Sve van te matrice se blokira – rekao je Mehmedović.
Izvor: Avaz
