Kada je Alan Bajić postavljen na mjesto glavnog direktora Aerodroma Sarajevo u VII. mjesecu 2020. svi su rekli, eto još jedan uhljeb, ništa od toga. Sarajevo je tada životarilo. Prije Covida-19 imalo je tek 1.143.680 putnika i bio je tek 10. aerodrom regije po broju putnika (iza Beograda, Zagreba, Splita, Dubrovnika, Prištine, Skopja, Ljubljane, Tivta i Podgorice). Danas je Sarajevo na 7. mjestu (iza Beograda, Zagreba, Prištine, Splita, Dubrovnika i Skopja), a preskočilo je Ljubljanu, Tivat i Podgoricu.
Bajić sa svojim timom nas je iz tjedna u tjedan oduševljavao svojim potezima. I napravio enormno puno. Enormno! Uprava Aerodroma sa svojim radnicima, a na čelu sa Bajićem je u samo četiri godine napravila posla koji bi najsposobniji aerodromi regije napravili u 30 i više godina. Za svaki respect! Aerodrom ekspresno raste po broju putnika, infrastruktura se širi i razvija, riješeni su svi administrativni i organizacijski problemi, postavljana je nova i odlična managerska struktura… A aerodrom je iz seoskog minijaturnog aerodromčića postao suvremena i respektabilna zračna luka.
Alana Bajić je moj dobar prijatelj. Prije se nismo ni znali. Ali kada smo se prvi puta vidjeli odmah smo prešli na „ti“, vrlo brzo smo kliknuli, a od tada smo bili na milijun ručkova i proveli prekrasne trenutke zajedno. Alan je dolazio i meni u Zagreb i to isključivo radi našeg druženja i poslova (ne usput jer je nekim poslom u Zagrebu). Sa Alanom se čujem doslovce svaki tjedan, najčešće iza ponoći kada i on i ja imamo vremena, no za mene Alan ima vremena i usred dana. Ako mi se ne može javiti nazove me u roku od sat vremena. On je jedan od onih direktora aerodroma koje mogu nazvati u bilo koje doba dana i noći. Iskreno desetak direktora aerodroma i avio kompanija su mi prijatelji, ali Bajić je definitivno broj 1 i na listi je mojih najvećih prijatelja. Prije neki dan mi je rekao: „ali ti znaš da si mi u prvom redu prijatelj“. I da, prijatelju, jesam! A to prijateljstvo je nastalo isključivo zbog njegovog izuzetnog rada, nevjerojatne pozitivne naravi i abnormalne energije. Abnormalne! I da se razumijemo naše prijateljstvo ga ne abolira ako napravi neki loš potez, i to i on sam zna, ali eto, do sada nije takvih poteza imao.
I za kraj uvoda ću vam otkriti jednu nepoznatu informaciju. I usprkos njegova ogromnog uspjeha, Bajić je vrlo skroman čovjek. On uvijek, ali baš uvijek kaže „Alen nemoj pisati o meni, nisam ja bitan, piši da je to napravio moj management, nemoj mene isticati“. Jasno da je njegov management zaslužan, ali upravo je on taj koji je smijenio stari socrealistički management, postavo nove mlade i ambiciozne ljude i njima upravlja, koordinira njihov rad. Stoga je njegova zasluga i najveća, koliko god on to ne želi isticati. Ona je i protiv ovog članka, preklinjao me da ga ne napišem, ali nisam ga poslušao.
Gdje je Sarajevo danas
Kada je Bajić došao na čelo aerodroma Sarajevo (VII. mjesec 2020) aerodrom je bio na koljenima. Te 2020. Tuzla je imala 228.425 putnika, Sarajevo samo 249.642 putnika, tek 21.218 putnika više, niti 9,3% više. Bajić je odmah zasukao rukave i primio se posla. Već 2021. Sarajevo je imalo 767.133 putnika, a Tuzla 298.999, tj. Sarajevo je imalo 468.134 putnika više ili 156,6% više. Prošle godine Sarajevo je imalo 1.362.007 putnika, a Tuzla 582.445 putnika, tj. Sarajevo je imalo 779.562 putnika više. Ove godine (do VIII. mjeseca) Sarajevo već ima 1.251.159 putnika, a Tuzla samo 131.797 putnika, tj. Sarajevo ima već sada 1.119.362 putnika više. Po vrlo konzervativnoj procjeni Sarajevo će ove godine imati rekordnih 1,8 milijuna putnika, a moguće i 1,9 milijun. To je preko 400.000 putnika više nego rekordne 2022, i čak 700.000 putnika više nego 2019. Ogroman respect. 2025. godine Sarajevo će sigurno preči magičnu brojku od dva milijuna putnika.
Istim je Sarajevo skočilo sa 10. na 7. mjesto u regiji. Iskreno, preskočiti jedno mjesto u regiji je velika stvar, dva enormna, a tri mjesta više je postiglo istinski jako malo aerodroma u regiji. Među prvih 10 ni jedan.
Za vrijeme SFRJ Sarajevo je imalo istinski mali broj letova. Pik je bio za vrijeme Zimske Olimpijade, no tijekom bivše država Sarajevo i nije bilo baš neka značajna luka. Danas je stanje daleko bolje, Sarajevo ima sedam puta više letova. Jednako tako i je i razlika u broju linija. 1991. Sarajevo je imalo tek 10 linija (6 Adrie, 2 JAT-a i 2 Croatie Airlines), danas ih ima 43, četiri puta više. No te 1991. sve linije su bile domaće, a samo jedna (Adria za Istanbul) je bila inozemna. Stoga se i te kako može reći da je Aerodrom Sarajevo profitirao raspadom Jugoslavije. Pisac ovih redaka je 1989. iz Sarajeva letio JAT-om za Skopje i Zagreb (ATR 42).
Nova uprava je sa svojim radnicima i uz izuzetnu podršku i pomoć pomoćnih institucija uspjela broj putnika iz 2019. preskočiti već 2022. To je uspjelo jako jako malo aerodroma u regiji, od 24 zračne luke regije samo 6 ih je to uspjelo (uz Sarajevo to su bili još i Banja Luka, Maribor, Zadar, Priština i Portorož). Te 2022. Sarajevo je imalo čak 234.000 putnika više nego 2019. ili 120,4% brojke iz 2019.
Cargo promet u Sarajevu nije velik, ipak aerodrom ostvari promet od dvije do tri tisuće tona robe godišnje, uz izuzetak rekordne 2015. kada je promet prešao 4 tisuće tona. Prošle godine cargo je narastao i prešao je brojke iz 2019, da bi ove godine do VIII. mjeseca cargo već bio na 1973 tone i vjerojatno će imati više carga nego prošle godine.
Sarajevo je prošlog ljeta imalo 178 letova, a ovog ljeta čak 222 leta. Veliko povećanje, no o tome nešto kasnije.
Što je sve Bajićeva management napravio
Najveći infrastrukturali projekt koji je Bajić napravio je novi Terminal B. On je povećao broj kvadratnih metara terminala za 10.000, te ih danas ima 19.000. Stari i novi terminal su danas jedinstvena cjelina te je to zapravo jedan terminal. Danas terminali imaju 11 gateova (6 više nego prije), a tri su sa avio-mostovima (1 više nego prije). Terminal danas ima 24 check in šaltera (duplo više nego prije). Kapacitet oba terminala je danas 2 milijuna putnika. Brojka koju će Sarajevo preskočiti već iduće godine. Terminal je dobio najsuvremeniju automatiziranu sortirnicu kapaciteta 1560 komada prtljage u satu, a opremljena je novim suvremenim sustavom BHS (Baggage Handling System).
Istim je Sarajevo dobilo ogroman broj turističkih, ugostiteljskih i uslužnih objekata, te ih ima daleko najviše u regiji, više i od daleko većeg Beograda. Sarajevo tako ima čak četiri restorana, dva self service restorana Take off i Food terminal, potom Last call i ekskluzivni a’la’carte restoran Toro Toro za kojeg aerodrom tvrdi da je najbolji restoran u Sarajevu. Sarajevo ima i pekarnicu Bonjour (uz pekarske proizvode ima i salate i cijeđene sokove), te tri kafića (Segafredo Caffe, Sky Bar Caffe, te kafić u dolaznom holu starog terminala). Specifičnost Sarajeva je i baklava shop uz restoran Last call. Od trgovina Sarajevo ima gift shopove Tango Zulu, Bosnian sweet house, Badem butik Gamaha, Samsonite, zlatarnicu, kiosk iNovine, Fun shop FK Sarajevo, Desscode, Molimao, AK Medical (medicinski preparati, dodaci prehrani i kozmetika), Narentas (kozmetički proizvodi). Duty free shop ima 300 kvadratnih metara sa 6000 artikala. Od uslužnih djelatnosti Sarajevo ima Herbal Spa (masaže, tretmani lica, njega tijela, manikura i pedikura…), BH Telecom, show room NLB banke, poslovnicu Turističke zajednice Kantona Sarajevo, Poštu, dvije mjenjačnice, 7 bankomata različitih banaka, te niz samouslužnih aparata.
Aerodrom ima 15 poslovnica rent’a’cara (među kojima i najveće Avis/Budget, Europcar, Alamo/enterprise/National, dollar/Thrifty, Sixt), taxi, te uslugu prijevoza javnim autobusom iz Aerodroma do Baščaršije koja košta 2,50 EUR u jednom pravcu i ima devet polazaka dnevno (od 6:20 do 21:15 sati). Sarajevo ima i uslugu električnih sharing automobila E-go. Aerodrom ima i punionicu električnih automobila.
Aerodrom Sarajevo je uveo uslugu Fast track. Ova usluga daje prioritet putnicima za check in, kontrolu putovnica i sigurnosnu kontrolu, tj. putnici ne moraju čekati u dugim redovima. Cijena usluge je 10 EUR + PDV, te se može kupiti samo online. Odlična cijena, taman motivirajuća i ne prevelika (npr. Air Serbie tu uslugu naplaćuje 29 EUR).
Za razliku od drugih aerodroma regije, Sarajevo ima čak tri prostora za klijentelu dubljeg džepa. Prvo je Poslovni salon (klasičan business salon, cijena 25 EUR za putnike koji nemaju business klasu ili adekvatne kartice), potom Premium salon više klase (cijena 40 EUR), te VIP salon za one najdubljeg džepa. Premium salon ima zonu usluge, zonu hrane, zonu odmaranja, zonu rada, prostoriju za molitvu, salu za održavanje sastanaka i konferencija, studio apartman (7 osoba uz cijenu od 250 EUR), toalete i tuševe.
Ogromna prednost Sarajeva je i veliki potpuno odvojeni VIP salon koji koriste visoke delegacije, političari i vrlo bogata klijentela. Prostor se koristi i za poslovne sastanke. VIP salon ima namjenu za protokolarnu, ali i komercijalnu djelatnost. Prostor je jako suvremen i ukusno sređen, poglavito eksterijer. Sada salon ima kapacitet 42 posjetitelja (1000 EUR po satu), te konferencijski prostor za 10 osoba (200 EUR po satu). Osim osobnog asistenta koji pomaže oko administrativnih procedura i prtljage, salon ima svoju kontrolu putovnica i carinu. Putnici mogu dobiti i prijevoz VIP autobusom do aviona (18 mjesta). VIP salon posjeduje i apartman za 4 osobe koji služi za odmor nakon dugog putovanja (200 EUR po satu). Terminal se koristi svakodnevno i donosi vrlo ozbiljne prihode aerodromu. Ovime je Sarajevo ušlo u krug malog broja aerodroma regije koji imaju poseban VIP terminal, a što nemaju i neki veći aerodromi regije od Sarajeva poput Splita, Skopja, Prištine, Podgorice…
Aerodrom je dovršio četiri nove parkiralište pozicije za referentni avion A321 ili 737 (kodno slovo C). Sarajevo sada ima 11 parkirnih pozicije na stajanci (apronu). Ovo je povećanje od 60% spram prijašnjeg stanja. Aerodrom trenutno ima dovoljno parkirališnih pozicija.
Aerodrom je otvorio novi Operativni centar zapadno od glavnog terminala. U objekt je premještena i uprava Aerodroma. Zgrada je izuzetno moderno napravljena i vrlo ukusna. Prostor ostavlja istinski wow efekt, vrlo je prostran i vrhunski sređen, sa mnogo izvanrednih detalja. Prostor je i vrlo funkcionalan. Samim time su radnici koji su bili raštrkani po više lokacija u privremenim objektima sada smješteni u moderan objekt koji je sagrađen u skladu sa propisanim normama vezanim za radne prostorije i koji omogućuje radnicima još kvalitetniji rad i bolje radne rezultate. Najviše me razveselila kongresna dvorana koja uz sebe ima veliku terasu sa pogledom na stajanku (apron). Nova zgrada Operativnog centra i Uprave je dobila i novo parkiralište. Ono je sada štićeno, tj. mora vas propustiti zaštitar. Parkiralište nije veliko, ali ima dovoljno mjesta za parkiranje radnika uprave i gostiju. Ovo parkiralište je sada najbliže novom terminalu. U staroj zgradi uprave sada je administrativno-tehničko osoblje Sektora za razvoj, tehniku i standardizaciju, Sektor za sigurnost i zaštitu, te Služba za informacijsko-komunikacijske tehnologije.
Sarajevo je uspostavilo i elektronski sustava za zaštitu perimetarske ograde kompleksa aerodroma. Na perimetru od 11,5 km postavljen je video-nadzorni sistem čiji je cilj zaštita od neovlaštenog pristupa aerodromu. Ograda je opremljena najmodernijim kamerama sa naprednim mogućnostima, koje detektiraju sve eventualne neželjene aktivnosti u području perimetra. Napravljen je i najsuvremeniji novi dojavni centar.
Aerodrom je povećao i kapacitete parkirališta kojeg sada ima dovoljno. Uz terminal je otvorena i posebna traka za brz ulaz i izlaz tj. tzv. Kiss&Fla zona po uzoru na najsuvremenije trendove drugih aerodroma. Sređena je i zona rent’a’cara iako je u postupku izgradnja novog suvremenog rent’a’car prostora za poslovnice kompanija.
Aerodrom je dovršio sve radnje na uknjižbi 90.000 četvornih metara zemljišta u pravcu Republike Srpske, što mu je bilo egzistencijalno za dalje širenje, tj. za produžavanja uzletno-sletne staze. Aerodrom je dubinskim proučavanjem knjiga ustanovio da ovu zemlju posjeduje još od Olimpijskih igara u Sarajevu, no isto nikada nije uknjiženo, što je nova uprava sada napravila brzo i efikasno kada je isto otkrila. Aerodrom je očistio ovaj prostor i upravo je u procesu ograđivanje istog, kako bi isto postalo sastavni dio aerodroma.
Sarajevo je dobilo certifikat prema programu ACA (Airport Carbon Acreditation) za nivo 1. Ovaj certifikat ima tek 155 aerodroma diljem svijeta. ACA certifikat omogućuje aerodromu pristup fondovima za razvoj. Sarajevo je dobilo i TSA Audit odličnu ocjenu. Aerodrom je pristupio i ACI-ASQ programu (Airport Service Quality). Aerodrom se ove godine i recertificirao kod nacionalnih vlasti. Aerodrom je dovršio program DANOVA te je istim investirano u infrastrukturu za slijepe i slabovidne osobe, te je upravo u drugoj fazi ovog projekta.
Konačno, aerodrom je napravio ogroman posao potpune reorganizacije funkcioniranja. Otpušteni su svi stari direktori sa svojim socrealističkim navikama i postavljeni mladi ljudi puni entuzijazma. Restrukturirane su sve službe aerodroma, smanjen broj ureda i racionalizirano je poslovanje. Aerodrom je sredio sve interne dokumente i pravilnike, te sistematizacije, a uspio je dobiti od vlasti pravo da sam kadrovira što je ogroman pomak koji je stvorio efikasnost poslovanja, kvalitetu kadra i mogućnost brzih reakcija na promjene tržišta ili ekstremna odstupanja radnika. Za sve ovo trebalo je istinski puno vremena, truda i radnih sati. Ogroman odrađeni posao koji se ne vidi prema van (nije to kao novi terminal ili nove linije koji su vidljivi), ali bez tog ogromnog posla ne bi bilo i svega ovog ostalog što je napravljeno.
Istovremeno su radnici motivirani ekspresnim vraćanjem plaća na nivo prije Covida-19, ali su im vraćene i sve razlike plaća koje su imali na račun umanjenja plaće u periodu od dvije godine. Aerodrom je na sve načine motivirao radnike i napravio to da je gubitnička ekipa dobila ogroman entuzijazam i počela istinski raditi, te stvorila odličnu radnu atmosferu sa daleko većim učinkom po radniku. Paralelno sa time pokrenuti su novi natječaji za nove ljude, te je svakom radniku dato do znanja da je zamjenjiv ukoliko neće ostvarivati svoje radne ciljeve.
Aerodrom je uspio ishoditi i izuzeće od postupka javne nabavke, čime je bitno skratio postupak nabavke za aerodrom i eventualni žalbeni postupak, a što guši sve aerodrome u BiH. Redovan postupak uvijek rezultira brojnim žalbama, do kojih velika većina nije osnovana, a što proces produžuje za puno mjeseci, pa čak i godina. Suvremeni aerodromi si tako nešto ne mogu dozvoliti obzirom na potrebu brze reakcije i munjevitih promjena.
Veliki posao koji je odradio Bajić je da je državne vlasti uvjerio da se ukine krajnje nelogična taksa koja se naplaćivala u Sarajevu i služila je za „razvoj“ zračnog prometa BiH, te se zapravo prelijevala u Mostar i Tuzlu. Ovo je ozbiljno gušilo Sarajevo i činilo ga nekonkurentnim. Ne samo to, Bajić je uvjerio lokalnu zajednicu da mora financirati uvođenje novih linija, što je polučilo odličnim rezultatima, no o tome nešto kasnije.
Aerodrom je ugostiteljstvo i trgovinu dao u podnajam, tj. više se neće baviti ovom djelatnošću. Naime, ova djelatnost je stvarala gubitak aerodromu, 2019. kada su imali 1,1 milijun putnika stvorili su 890.000 BAM gubitka, a sada privatnici koji imaju objekte u koncesiji donose ozbiljan profit Aerodromu. Podnajam se potpisuje na dvije godine, uz mogućnost produženja najma. Sve objekte su uredili sami najmoprimci i aerodrom ovdje nema nikakvih troškova.
Aerodrom Sarajevo je uveo sustav adijabatskog pothlađivanja rashladnih strojeva za klimatizaciju Terminala B. Uređaj smanjuje potrošnju električne energije do 30%, produžuje životni vijek opreme, te smanjuje emisiju ugljičnog dioksida.
Sarajevo je dobilo i najsuvremenije i vrlo skupo vatrogasno-spasilačko vozilo Rosenbauer. Vozilo je nabavljeno uz financijsku podršku Vlade FBiH. Ovime se povećala vatrogasna kategorija aerodroma.
Aerodrom je napravio i jedan pametan iako smion potez. Iako je prije imao ekskluzivni ugovor za opskrbu gorivom sa Hifa Oliom, sada je u posao uveo i još jednog opskrbljivača, Eol Petrol, te ima dva opskrbljivača. Konkurencija je smanjila cijenu goriva i povećala kvalitetu usluge, što je vrlo pozitivno odjeknulo kod aviokompanija. Hifa Oil je 2023. otvorila suvremeni naftni terminal na Aerodromu. Terminal za skladištenje Jet A1 goriva je otvorio i Eol Petrol. Bajić je na aerodrom otvorio i benzinsku stanicu Hifa Oila.
I sve gore navedeno Bajić je napravio u samo četiri godine od kada je na čelu aerodroma. Ono stvarno i iskreno ogroman woooow! Koliko bi trebalo direktorima drugih aerodroma za to? 30 ili više godina.
Kako raste broj putnika Sarajeva
Ipak najveća prednost Bajića je rapidno povećanje broja putnika. Sarajevo istinski spada u najbrže rastuće aerodrome regije, te je aerodrom sa 10. mjesta 2019. skočio na čak 7. mjesto. Najveći skok među prvih 10 aerodroma regije (Priština sa enormnim rastom je skočila 2 mjesta).
Što je napravio Bajić i njegov tim? Zasukao rukave i doveo brdo novih kompanija. Prvo se koncentrirao na bliskoistočne kompanije, pa je nakon Covida-19 povratio Qatar i Air Arabiu, ali je doveo i nove igrače: flynas, Jazeeru, Kuwait, flyadeal, Wizz Air Abu Dhabi i Gulf. Danas najviše letova imaju flydubai (ljeti 14 letova tjedno, ali u top sezoni i 21 let tjedno), Jazeera (14 letova), te flynas (13 letova), flyadeal (11 letova) i Air Arabia (10 letova tjedno). Bliskoistočne kompanije su u VIII. mjesecu imale čak 80 tjednih letova (u prosjeku 11,4 leta dnevno) na 12 linija. Ogromna brojka.
Tim letovima treba dodati i letove za Istanbul kojih ima 38 tjedno (u prosjeku 5,4 dnevno) i to 18 Turkisha, 13 Pegasusa i 7 AJeta. Od ostalih vaneuropskih linija aerodrom ima 11 letova tjedno za Antalyu čak 4 prijevoznika, 1 let za Bodrum, 2 za Izmir, 2 za Hurghadu i 2 za Monastir.
Potom je Bajić krenuo u ofanzivu za zapadnu i sjevernu Europu. Prvo je doveo bazu Wizz Aira koji je bazirao dva aviona, te otvorio letove za Basel, Beauvais (Paris), Billund, Copenhagen, Charleroi (Bruxelles), Cologne, Dortmund, Eindhoven (Amsterdam), Gothenburg, Hamburg, Malmo, Memmingen (Minhen), Oslo, Saarbrucken i Treviso (Veneciju). Wizz Air je imao 42 tjedna leta na 17 linija, od čega je 5 linija letjelo za Skandinaviju, 5 za Njemačku, te 2 za Benelux što je posebno važno radi dijaspore i turista. No, Wizz Air je 1.11.2022. naglo i nepredviđeno ukinuo bazu. I o tome aerodrom obavijestio samo 26 dana prije ukidanja, čime Sarajevo nije imalo vremena da se snađe. Aerodrom je i sam bio iznenađen i izjavio je da se ni po čemu nije moglo zaključiti da bi Wizz Air mogao napustiti Sarajevo. Kompanija je zadržala samo letove za London i Abu Dhabi. Isto se deset mjeseci kasnije desilo i u Tuzli, na isti ekspresan način. Strašno!
No, za razliku od Tuzle, Bajić nije sjedio skršenih ruku, te se primio posla. I u malo više od godinu dana uspio dovesti Ryanair u Sarajevo. Kompaniju koja je svakako bolja opcija od Wizz Aira jer je daleko najveća kompanija Europe (60% veća od drugoplasirane Lufthansa Grupe), tri puta veća od Wizz Aira, a sama akumulira putnike. Ryanair je ove godine otvorio 6 linija i to za Bergamo, Charleroi, Gothenburg, London Stansted, Memmingen i sezonsku liniju za Solun. Istovremeno je Bajić ove godine doveo jednu liniju Pegasusa (Antalya), dvije liniju Aegeana (Atena i Skopje), liniju SAS-a (Copenhagen), liniju flyadeala (Jeddah), liniju Arkie (Tel Aviv) i dvije linije SunExpressa: za Antalyu i Izmir. To je čak 14 novih linija ove godine, jedno od najvećih povećanja u regiji. Bajić je ove godine vratio i Air Arabiu koja prošle godine nije imala letova, a ove godine ima čak 10 tjednih letova za Sharjah. Istovremeno broj letova je ovog ljeta povećao Eurowings (na obije linije), Qatar, Lufthansa, Pegasus, AJet, Flynas, Jazeera, Wizz Air, Nouvelair, Norwegian i Swiss. Neki od njih i značajno, npr. Jazeera je povećala broj letova sa 7 na čak 14 tjedno. Pa ne treba čuditi da je Sarajevo ovog ljeta imalo 44 leta više nego prošlog (222 leta ovog i 178 letova prošlog ljeta), tj. čak 24,7% više letova nego prošle godine.
Bajić je uveo i jednu nevjerojatnu liniju za skijaše, TUI-a za London. Ovakvih zimskih linija za skijaše planira uvesti i više idućih godina, čime bi se smanjila sezonalnost Sarajeva, te povećao broj zimskih putnika, a time bi ozbiljno pomogao zimskom turizmu na čak tri skijališta u okolici Sarajeva.
Ove zime Wizz Sir će otvoriti liniju za Rim (od 29.10.), LOT će prvi puta letjeti zimi za Sarajevo, a broj letova će povećati AJet, Wizz Air i Turkish, dok će Ryanair letjeti na 5 linija koje nije letio prošle godine.
Uprava Sarajeva je uspjela koordinirati sa Turističkom zajednicom Kantona Sarajevo, da se iznađe uspješan, a ne preskup projekt subvencioniranja linija, te da se dovuče nove, izuzetno bitne i najjače kompanije u Sarajevo koje su pokrenule nove linije. Ovaj projekt je dokaz kako je moguća sinergija aerodroma i lokalne zajednice na korist svojih stanovnika i drugih putnika Sarajeva. Od toga će koristi imati svi, aerodrom, putnici i lokalna zajednica. U Sarajevo će dolaziti bitno više turista koji će lokalnoj zajednici donositi novac. Za Sarajevo će češće putovati dijaspora koja će potom donositi novac, ali i zadržati kontakte sa maticom pa se jednog dana sa svim svojim imetkom vratiti kući. Iz Sarajeva će putovati poslovnjaci, u njega će dolaziti nove kompanije i predstavništva, a od toga će tek koristi imati lokalna zajednica. Bitno više će putovati političari, diplomati, birokracija, znanstvenici, estrada, vjerske zajednice, vojni predstavnici, novinari, kulturnjaci, sportaši, privatne osobe u posjetu prijateljima i rodbini. Na svim poljima to je ogroman benefit za sve. Stoga ogroman respekt Turističkoj zajednici Kantona Sarajevo koji je prepoznao potrebe grada, iznašao snage i napravio napor da se ovo desi, te Upravi aerodroma koja je to kanalizirala, preuzela tehnički dio posla i postavila najvažnije linije. Rezultat je vidljiv i istinski respektabilan.
Istim je Turistička zajednica Kantona Sarajevo raspisala još jedan javnih poziv za subvencioniranje avio prometa Aerodroma Sarajevo. Cilj je subvencioniranje avio kompanija, uspostavljanje novih destinaciija, povećavanje broja putnika u avio prometu i osnaživanje turističkog sektora. U prvom redu će se financirati aviokompanije koje će uspostaviti bazu na Aerodromu Sarajevo. No, subvencionirati će se i kompanije koje otvaraju nove destinacije, one koje će otvoriti najmanje jednu stratešku liniju za Sarajevo, te aviokompanije koje uvode dugolinijski promet koji su linije sa preko šest sati od Sarajeva. Natječaj je otvoren do 1.10.2024.
Koji su planovi za budućnost
Aerodrom je prvotno planirao produžiti uzletno-sletnu stazu na 3150 metara, no sada se odlučio produžiti je do granice Federacije BiH, tj. na 3010 metara. To će svakako biti dostatno za slijetanje velike većine širokotrupnih aviona, jer se aerodrom planira širiti i na interkontinentalne linije. Kako je općina Ilidža izglasala javni interes za produženje uzletno-sletne staze prema istoku, zatvara se ulica Vasilja Grdića koja sada ide uz istočni prag uzletno-sletne staze. Ovim će Sarajevo postati osmi aerodrom u regiji koji će imati uzletno-sletnu sazu za širokotrupne avione (uz Ljubljanu, Zagreb, Dubrovnik, Pulu, Beograd, Skopje i Prištinu). U toku je izrada aerodinamičke studije za produženje uzletno-sletne staze, te ograđivanje zemljišta u vlasništvu aerodroma.
Aerodrom Sarajevo je započeo pripremne radnje na gradnji brzog izlaza sa uzletno-sletne staze „D“. Kao i sve brze izlazne rulnice ova će ići iz uzletno-sletne staze pod kutom od 30-45 stupnjeva koji omogućuje veće brzine izlaza, tj. avion ne mora kočiti i ekstremno usporiti da bi izašao pod kutom od 90 stupnjeva kako je na ostalim izlazima. Sarajevo trenutno ima tri izlaza sa uzletno-sletne staze. Aerodrom je već obnovio središnju os uzletno-sletne staze i ista može izdržati još pet godina operacija. No, nakon toga će se ići u rekonstrukciju postojeće staza što će se obaviti u tri faze.
Sarajevo planira izgraditi hangar za servisiranje aviona veličine Boeinga 737 ili Airbusa A320obitelji. Za tu nakanu već je eksproprijalizirano zemljište na lokaciji istočno od postojećeg hangara. Aerodrom pregovara i sa jednom kompanijom koja bi mogla parkirati svoje avione na Sarajevu, te ovdje vršiti održavanje svojih aviona, a mogla bi imati i nešto charter letova iz Sarajeva. No, kako su pregovori u tijeku zamoljen sam da o tome ne iznosim ikakve informacije. Planira se da osim hangara za avion ovdje bude i novi prostor za vatrogasce, te nova garaža za aerodromsku mehanizaciju.
Aerodrom je odradio i sve radnje za otvaranje rent’a’car citya, parkirališta i zgrade za rent’a’car poslovnice uz parkiralište. Za ovo se čeka administrativna odluka kako bi se pokrenuli radovi. Istim bi se osjetno poboljšao rad rent’a’cara, a vrlo vjerojatno bi isto rezultiralo povećanjem rent’a’car poslovnica i prihoda po toj osnovi.
Već smo rekli da će Sarajevo prestići svoj sadašnji kapacitet od 2 milijuna putnika već 2025. Dočim će sadašnji kapacitet terminala biti premalen. Stoga je Aerodrom još 2021. napravio idejni projekt za potpuno novi Terminal A. Terminal bi bio na zapadnoj strani aerodroma, potpuno izdvojen od sadašnje terminalne zgrade. Terminal bi se gradio na tri kata u glavnoj zgradi (podrum, prizemlje i 1. kat), te dva kata kod gateova (bez podruma) koji bi išli okomito na terminalnu zgradu. Terminal bi se gradio u fazama. Terminal je modularno dizajniran da se nadograđuje kao lego kockice, tj. nakon 1. faze kada će biti potreba za dodatnim putnicima isti bi se dogradio. U prvoj fazi projekta imao bi kapacitet od 2,5 milijuna putnika, a do zadnje faze razvoja imao bi kapacitet od 5 milijuna putnika, ili 7 milijuna zajedno sa starim terminalom. Stari terminal bi istim postao terminal za LCC i chartere. Kako Sarajevo već sada ima 124 tjedna LCC leta i 8 chartera (132 tjedna leta ili u prosjeku skoro 19 dnevno) i te kako je logično da stari terminal ima tu svrhu. Time bi se i usluga mogla odvojiti, te stvoriti jeftinija usluga za LCC sa manjom razinom usluge. Terminal bi se naslanjao na stajanku. Terminal bi imao ukupno 43.920 kvadratnih metara (više nego duplo od današnje brojke), od čega je 15.840 kvadratnih metara na putničkom dijelu terminala (gateovi), a 28.080 kvadratnih metara na ulaznom dijelu terminala (glavna zgrada). Terminal bi imao 5 zračnih mostova. Komercijalno parkiralište bi se napravilo na dvije etaže. Aerodrom ima 38.000 kvadratnih metara vlastite zemlje za izgradnju ovog terminala, a trebalo bi otkupiti 40.000 kvadratnih metara zemlje i to prvenstveno za komercijalno parkiralište, te dijela jednog modula pristanišne zgrade. Terminal bi se gradio uz sam novi rotor nove četverotračne gradske transverzale, pa bi i izlaz na novi terminal bio direktno sa rotora. Odlično rješenje. Aerodrom je svjestan da mu treba bar dvije godine za izgradnju 1. faze novog terminala, dočim je svjestan da će imati i dvije-tri godine pakla sa manjkom kapaciteta i gužvama na sadašnjem terminalu. No, tu si ne može pomoći jer novi terminal je u fazi administrativnih dozvola i političkih odluka koje će se čekati neko vrijeme. Zamaaero je ekskluzivno pisao o ovoj temi prije 11 dana.
Vlada FBiH i Kanton Sarajevo osigurali su proračunska sredstva za izgradnju nove četverotračne prometnice za dolazak na aerodrom (12. transverzala) koja će osjetno približiti aerodrom centru grada, smanjiti gužve i skratiti putovanje. Prometnica će ići od Stupske petlje do entitetske linije. Radovi će se raditi u dvije faze. Prva faza obuhvaća prometnicu od Stupske petlje do novog kružnog toga na Dobrinji, a druga faza će produžiti prometnicu do entitetske petlje. Ovaj projekt će financirati Vlada Federacije BiH i Kantona Sarajevo. Sadašnji glavni pravac dolaska preko ulice Kurta Schorka je istinski tragičan i promet teče strahovito sporo. Ovo će biti vrlo važan infrastrukturalan objekt za Aerodrom i grad Sarajevo.
BHANSA planira izgraditi novi kontrolni toranj na Aerodromu Sarajevo. Kontrolni toranj će se napraviti na novoj lokaciji. Aerodrom Sarajevo nam je rekao da po izgradnji novog stari kontrolni toranj će se srušiti kako bi se napravilo mjesta za ekspanziju aerodroma.
Aerodrom će vrlo skoro krenuti u izgradnju solarne elektrane jačine 800 kW. Ovime će Sarajevo uz Ljubljanu i Beograd jedini imati solarnu elektranu koje će bitno smanjiti troškove aerodroma za električnom energijom.
Sarajevo istinski i žestoko radi na sustavima koji bi umanjili poremećaje zbog magle, vjetra i snijega zimi. Kako je uvođenje CAT III gotovo nemoguće, aerodrom traži alternativna rješenja te iste intenzivno ispituje. Rješenje će se provesti vrlo brzo.
Aerodrom je jasno definirao karakteristike zračnog prometa, te je sukladno tome razvio strategiju razvoja i rješavanja ovih problema:
- Neophodnost širenja kapaciteta radi kvalitetnog odgovora na povećan promet, kao i odgovora na strožu regulativu sukladno usklađivanju sa zahtjevima Europske Unije.
- Aerodrom ne smije biti samo pružatelj usluge hendilinga, već treba povećati neavijacijske usluge.
- Kompanije biraju aerodroma na koje će letjeti, traže najbolje ponude, postavljaju uvjete, selektivno šire kapacitete. Ovo se posebno odnosi na LCC. I tu aerodrom ima težak posao poglavito u okruženju. Aerodrom ima problema sa nelojalnom konkurencijom.
- Postoji konstantan odljev kadrova i nedostatak kvalificirane radne snage. Aerodrom mora privući radnu snagu iz drugih sektora i konstantno školovati svoju radnu snagu.
- U Europi postoji značajan nedostatak pilotskog, kabinskog, servisnog i aerodromskog osoblja što stvara domino efekt za sve učesnike u sektoru avijacije. Iako Sarajevo nema problema sa radnicima, ipak problemi na drugim aerodromima Europe se reflektiraju i na njega radi konstantnih kašnjenja i otkazivanja letova, te problema sa prtljagom.
- Aerodrom mora graditi ključne razvojne projekte koji se obavljaju paralelno sa procesuiranjem aviona, putnika, prtljage i robe.
Šuric piše kako je Sarajevo u ljeto 2023. radilo 24 sata dnevno, a ovog ljeta od 05:30 do 00:30 sati, iako je dva dana u tjednu redio i do 1:00 sati. Ukoliko se pokaže potreba za dužim radom aerodrom će svakako raditi i duže. Ovo prvenstveno ovisi o uvođenju dodatnog noćnog leta Air Serbie (što je bilo planirano 2023). Tada bi aerodrom radio od 04:30 do 01:30 sati, ili čak možda 24 sata. Dakle, sve ovisi o budućem prometu, no aerodrom i te kako ima volju produžiti svoje radno vrijeme. Ovime bi Sarajevo moglo postati i alternativni aerodrom za Dubrovnik, Split, Zagreb i Beograd koji rade duže od 6:00 do 22:00 sata, poglavito ljeti, te naravno za Podgoricu, Tivat, Mostar, Tuzlu i Banja Luku.
Potencijalno Sarajevo može otvoriti još linija prvenstveno za muslimansko stanovništvo koje traži ljetno osvježenje na umjerenijoj klimi i poslovne prilike, tj. iz Bliskog Istoka (Beirut, Teheran, Muscat, Ammam, Dammam, Medina, Ankara, Cairo), ali i Srednjeg i Dalekog Istoka (Kuala Lumpur, Jakarta, Peking, Shanghai, Karachi, Tashkent). No, aerodrom se prvenstveno treba usmjeriti na linijama na zapad i sjever Europe prvenstveno za dijasporu i to treba isforsirati cjelogodišnje linije za Copenhagen i Stockholm, ali i linije za Helsinki, Minhen, Hamburg, Berlin, Genevu, Milano, Paris i Amsterdam, kao i linije za turiste (Madrid, Barcelona, Dalaman, neki od grčkih otoka i Tunis). Aerodrom treba više raditi na zimskim linijama za skijaše koji bi dolazili u Sarajevo, što Bajić i planira. Aerodrom treba raditi na bazi jednog prijevoznika u doglednoj budućnosti (vraćanje baze Wizz Aira ili baza Ryanaira, ili pak gledanje izvan kutije i otvaranje baze Eurowingska, Norwegiana, Pegasusa ili easyJeta).
Kao što sam rekao Bajić i njegov management su odradili ogroman posao. Istinski ogroman. Jasno ne treba tu umanjivati i velik posao granične službe, carine, hitne pomoći, vatrogasaca, djelatnika aerodroma i svih drugih službi u organizaciji zračnog prometa. I njihov doprinos je vrlo značajan. Sarajevo je svim ovim promjenama iz malog provincijalnog aerodromčića postalo respektabilan aerodrom svjetske klase, u samom vrhu regije. Toliko krucijalnih promjena, toliko ogromnu količinu velikih i zahtjevnih projekata nije ostvario ni jedan aerodrom regije. Ni blizu tome.
Bravo Sarajevo, samo tako dalje. Nemalo puta sam rekao da je Sarajevo daleko najbolje vođeni aerodrom u regiji. Napravili su apsolutno sve što su mogli, pa i daleko više od toga. A sada kada su uspjeli dobiti i linije na Zapad aerodrom istinski ima sve uvjete da vrlo brzo dostigne dva milijuna putnika. Imati toliko brojne linije za Bliski Istok i biti glavna regionalna luka regije za to područje, uz daleko više linija i frekvencija prema Bliskom Istoku nego ima i jedna druga zračna luka u regiji, a uz to imati i brojne linija za Zapad, te čak dva najagilinija LCC je istinski uspjeh. A onda je samo nebo granica, a aerodrom će vrlo brzo stići do 3 milijuna putnika, vjerojatno već za pet godina, piše, između ostalog, u osvrtu zrakoplovni analitičar Alen Šćuric.
