U Bosni i Hercegovini danas održavaju lokalni izbori, a sva biračka mjesta otvararaju se u 7 sati, osim u općinama u kojima su izbori odgođeni zbog posljedica poplava.
U Jablanici, Konjicu, Kiseljaku i Kreševu, izbori su odgođeni na svim biračkim mjestima, dok su u Fojnici odgođeni na tri mjesta. Novi datum izbora bit će objavljen čim se stvore uvjeti, a rok za tu odluku je do mjesec dana.
143 gradonačelnika i načelnika te 3.200 vijećnika
Na ovim lokalnim izborima, građani Bosne i Hercegovine biraju 143 gradonačelnika i načelnika te 3.200 vijećnika i odbornika u oba entiteta, kao i novi saziv Skupštine Brčko distrikta.
CIK je ovjerio ukupno 296 političkih subjekata. Među njima je 110 političkih stranaka, 58 koalicija, 76 nezavisnih kandidata i 43 nezavisna kandidata iz redova nacionalnih manjina, kao i devet lista nezavisnih kandidata.
Ukupno je potvrđeno 26.089 kandidatura, od čega je 25.703 kandidata za općinska vijeća, među kojima su 10.983 žene. Što se tiče kandidata za načelnike i gradonačelnike, ima ih 386, a među njima je 29 žena.
Pravo glasa ima 3.406.088 birača, od čega je 44.789 građana registrirano za glasanje izvan Bosne i Hercegovine.
Kako glasati?
Vijećnici se biraju proporcionalno, prema broju stanovnika, a novi sistem glasovanja omogućuje biračima da na listiću zaokruže do tri kandidata unutar jedne političke opcije, za razliku od ranijeg sistema kada su birači na listiću mogli zaokružiti koliko god žele kandidata.
Načelnici i gradonačelnici biraju se po principu jednostavne većine, pri čemu je pobjednik kandidat s najvećim brojem glasova, a glasački listić bit će važeći ako označite X ispred imena samo jednog kandidata.
Gradonačelnici se biraju izravno u većini lokalnih zajednica, a iznimke su Mostar, Sarajevo te Brčko distrikt. Specifičan je Mostar gdje su ovo drugi izbori nakon političkog sporazuma potpisanog 2020. godine i prvi izbori od 2008. godine koji će se održati u isto vrijeme kada i u ostatku zemlje.
Izbori u Mostaru održavaju se po mješovitom proporcionalnom sistemu predstavljanja, gdje će se birati ukupno 35 vijećnika, odnosno 22 vijećnika iz šest gradskih područja i 13 s gradske liste.
Gradonačelnik Mostara bira se dvotrećinskom većinom u Gradskom vijeću. U slučaju da ni jedan kandidat ne dobije dvotrećinsku većinu u dva kruga glasanja, prvi čovjek grada bira se u trećem krugu u kojem je dovoljna jednostavna većina prisutnih vijećnika.
Gradovi Sarajevo i Istočno Sarajevo dijele se na četiri i šest općina, koje biraju gradska vijeća, odnosno skupštinu. Gradonačelnik Sarajeva bira se neizravno, dok se gradonačelnik Istočnog Sarajeva od lokalnih izbora 2020. godine bira izravno.
U Brčko distriktu biraju se predstavnici u Skupštini, koji naknadno biraju gradonačelnika Brčkog.
Nove tehnologije
Prvi put u historiji BiH, na određenim biračkim mjestima danas će biti testirane nove izborne tehnologije, s ciljem osiguravanja većeg integriteta izbora. Pilot projekti uključuju autentifikaciju birača, automatsko prebrojavanje glasova putem optičkih skenera, biometrijsku identifikaciju te video nadzor biračkih mjesta.
Skeneri će biti postavljeni na 145 biračkih mjesta, u sedam izbornih jedinica: Vogošća, Visoko, Tuzla, Mostar, Stolac, Novi Grad i Prijedor. Kako je ranije rečeno, glasanje je identično kao na glasačkim mjestima, samo što je sada pored glasačke kutije postavljen skener u koji se ubaci glasački listić, a koji potom može biti prihvaćen ili odbačen ukoliko skener uoči neke nepravilnosti.
Tvrdi se kako neće biti moguće glasovati umjesto umrlih na biračkim popisima, kao ni uime onih koji odluče da ne izađu tog dana na izbore.
Osim toga, nakon što je visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt u ožujku ove godine iskoristio svoje ovlasti i nametnuo izmjene Izbornog zakona BIH, na izbornim listama više se ne mogu naći ratni zločinci, kao što je to bio slučaj u prošlosti.
U nekim mjestima već poznati načelnici
U 12 gradova i općina već se znaju načelnici i gradonačelnici jer u tim sredinama postoji samo jedan kandidat za tu funkciju. Neki od njih će tek preuzeti tu dužnost kao jedini kandidati na izborima, dok su drugi već na čelu tih lokalnih zajednica i idu u sigurni novi mandat.
Ova situacija je posljedica činjenice da oporba u tim sredinama ne vidi šanse za uspjeh i radije preusmjerava resurse u druge općine gdje smatraju da imaju veću podršku.
Ukupni troškovi Lokalnih izbora 2024. godine iznose 19 miliona maraka, piše Fokus.
