Posljednji i jedini poslijeratni popis stanovništva u Bosni i Hercegovini urađen je 2013. godine, a konačni rezultati su objavljeni 2016. godine. Iako je od posljednjeg popisa prošlo više od deset godina, sudeći po trenutnoj situaciji do novog neće doći u skorije vrijeme.
Prema rezultatima jedinog poslijeratnog popisa stanovništva iz 2013, u BiH je živjelo 3.531.159 stanovnika. Po tom popisu, Bošnjaka je bilo 50,01 posto, Srba 30,8 posto, Hrvata 15,4 posto, a ostalih 3,7 posto, dok je prema popisu iz 1991. godine u BiH živjela 4.377.033 stanovnika. Među njima je bilo 43,47 posto muslimana (Bošnjaka), 31,21 posto Srba, 17,3 posto Hrvata te 5,53 posto Jugoslavena, dok je ostalih naroda i narodnosti bilo ukupno otrpilike 2,4 posto.
Zbog poslijeratnih okolnosti i odlaska mladih i školovanih kadrova iz države, primjetan je pad stanovništa. Na osnovu prirodnog kretanja stanovništva, BiH je od 2013. do 2023. godine napustilo 100.000 stanovnika.
U Bosni i Hercegovini još se poziva na podatke stare 11 godina, ali bez novog popisa neće biti moguće precizno odrediti demografsko stanje u državi.
Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine, u skladu sa Zakonom o statistici Bosne i Hercegovine, koordinira planiranje, vođenje i objavu rezultata popisa stanovništva kada državni organi ocijene da je to potrebno što podrazumijeva poštivanje Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, uključujući Anekse 7 i 10.
Iz Agencije za statistiku BiH su kazali za Faktor kako je formirana radna grupa koja je izradila Prijedlog zakona o popisu stanovništva, ali ključni elementi poput budžeta i datuma početka popisa nisu definisani zbog čega je nemoguće finalizirati prijedlog.
Za popis stanovništva potrebno je usvojiti Zakon o popisu stanovništva koji jasno određuje definiranje datuma početka popisa, popisnih pitanja, finansijskog okvira, kartografije te metodoloških i organizacijskih dokumenata.
– Popis stanovništva je najsloženije statističko istraživanje. Organizacijski, metodološki, finansijski i kadrovski, ovaj proces zahtijeva višegodišnje pripreme, što se neminovno odražava i na ostale redovne aktivnosti statističkih institucija u BiH. Metodološki pristup podrazumijeva mnoštvo materijala, obrazaca i tehničkih rješenja koja trebaju biti testirana i prilagođena specifičnostima svake faze ovog procesa.
Probni popis, koji prethodi glavnom popisu, ima važnu ulogu u testiranju predloženih rješenja. Tek nakon utvrđivanja i provjere svih ovih elemenata, zakon se može usvojiti, kako ne bi bilo potrebe za naknadnim izmjenama koje bi zahtijevale i promjenu zakona. Ovo je bio slučaj i sa prethodnim popisom u Bosni i Hercegovini – naveli su iz Agencije za statistiku BiH.
Odluku o popisu stanovništva donosi Vijeće ministara, a ministar za ljudska prava i izbjeglice BiH Sevlid Hurtić nam je kazao kako o popisu stanovništva nije bilo govora na sjednicama Vijeća ministara.
Također, osim statističkih institucija, za uspjeh popisa potrebno je aktivno učešće i drugih relevantnih državnih i entitetskih tijela.
Podsjećamo, i posljedni popis iz 2013. godine izazvao je političku krizu kada Narodna skupština RS-a nije priznala rezultate, piše Faktor.
– Zajednički rad i koordinacija bit će ključni faktori pravovremene i tačne provedbe ovog složenog procesa. Tek kada se utvrde svi ključni elementi, BiH će biti spremna za provođenje novog popisa stanovništva – istakli su iz Agencije.