Značajan broj poljoprivrednika u Bosni i Hercegovini odustao je od jesenje sjetve ili je u velikoj mjeri smanjio obim proizvodnje.
Za razliku od proteklih nekoliko godina, pogotovo u vrijeme pandemije koronavirusa kada su cijene unesenih sredstava bile u stalnom rastu, goriva, sjemena, đubriva…, to ove jeseni nije slučaj.
Uprkos tome, bit će po svemu sudeći zasijano manje površina i to prije svega pšenice. Otkupna cijena kreće se otprilike 0,4 KM po kilogramu.
– Cijene inputa ostale su otprilike na prošlogodišnjem nivou, gorivo je čak jeftinije i to je dobro. Međutim, ono što tjera poljoprivrednike na odustajanje od sjetve jesu sramotno male cijene otkupa svih proizvoda.
To je potop. Još kad je iza nas ovako sušna godina, nije mali broj onih koji nemaju drugog izbora nego da odustanu.
Recimo, prodajom pšenice ne da se ne može ostvariti nikakva zarada, jedva da se mogu pokriti troškovi proizvodnje – kaže za Faktor Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Federacije BiH.
Da se skoro pa ne isplati sijati, kaže i Savo Bakajlić, predsjednik Asocijacije poljoprivrednika BiH.
– Cijena sjemenske pšenice je od 120 do 150 KM za 100 kilograma. Tom količinom može se posijati 0,4 hektara. Cijene đubriva su od 115 do 130 KM, zavisi od proizvođača, a iste količine treba baciti, znači opet pokrije četiri duluma, ni pola hektara.
Mi na to dobijemo prinos pet tona po hektaru i damo za 1.500 KM, a ne računamo obradu i dva tretiranja, oranje, tanjiranje, drljanje – rekao je Bakajlić nedavno za Agroklub.ba.
Doda je kako “mlinari neće našu pšenicu, a mi njih na to ne možemo natjerati jer su privatnici, ali se mogu isključiti iz kapitalnih poticaja”.
– Ako neće naše proizvode, zašto im se daju poticaji da prave silose, zašto im se daje zemlja, to ne mogu da razumijem – istakao je Bakajlić.
Izvor: Faktor