Šta trebate znati o donorskim karticama u Bosni i Hercegovini?

/

Koliko puta ste čuli izreke Zdrav duh u zdravome tijelu i Bogat je ko nije dužan, a mlad ko je zdrav? Sigurno mnogo puta, ali svaki put se sjetimo koliko nam je zdravlje bitno i važno tek kad se razbolimo. Upravo iz ovog razloga veoma je važno brinuti se o zdravlju.

Međutim, na neke nesreće i bolesti se ne može uticati. Upravo iz tih razloga i postoji doniranje organa. Ukoliko ste osoba koja želi da bude donor ovo su neke ključne informacije koje treba da znate.

Šta je donorska kartica?

Donorske kartice su simbolični izraz naše volje da imamo karticu predstavljaju plemeniti čin da nakon smrti želimo donirati organe.

U Bosni i Hercegovini donorske kartice izdaju udruženja Donorska mreža u Bosni i Hercegovini i Udruga dijaliziranih i transplantiranih bolesnika Federacije Bosne i Hercegovine.

„Donorska kartica se može preuzeti na javnim događajima koje pomenuta udruženja organizuju ili putem web stranice, na kojoj je moguće popuniti zahtjev za dobijanje brošure i prazne kartice putem pošte. Odmah nakon slanja, podaci se uništavaju te ne postoji nikakav registar osoba koje su preuzele kartice ovim putem“, objasnila je Adela Čomić, koordinatorica Donorske mreže u BiH.

Da li su donorske kartice regulisane zakonom?

Kartice nemaju zakonsku snagu i nisu regulisane zakonom.

„One su samo izraz naše volje, a doniranje organa nakon moždane smrti pacijenta nije moguće bez saglasnosti porodice“, dodala je Čomić.

Koliko ih je izdano?

U proteklih 20 godina udruženja su do sada izdala više od 75.000 donorskih kartica u Bosni i Hercegovini.

Šta je potrebno da neko bude donor?

Tomislav Žuljević, predsjednik Udruženja dijaliziranih i transplantiranih bolesnika u Federaciji BiH smatra da građani nisu upućeni šta zapravo znači biti donor.

„Jako je važno razgovarati na temu donacije i transplantacije organa, jer najvažnija stvar je da ljudi shvati da se ne stavljamo stalno u ulogu darivatelja, moramo prije svega znati da smo mi pod broj jedan primatelj organa. Zašto to kažem? Zato što je 20 puta veća mogućnost da ćemo se razboliti i da će nam trebati transplantacija, nego što ćemo biti donori”, rekao je Žuljević.

Uslov da bi neko bio donor nakon smrti je da je smrt nastupila u jedinici intenzivne njege i da je od konzilija smrt mozga proglašena uzrokom smrti.

„Tek tada, pristupa se porodici sa pitanjem o doniranju organa, a kartica samo ima simbolični značaj, u smislu iskazivanja naše želje“, pojašnjava Čomić.

Koliko transplantacija organa je urađeno?

„Ove godine u Bosni i Hercegovini smo imali zaista dobar pomak u odnosu na prošlu godinu. Prošle godine smo imali 15-16 transplantacija, a već sad imamo 22 transplantacije. Imamo još 2,5 mjeseca do kraja godine i očekujem da će ova godina biti jedna od boljih“, rekao je Žuljević.

Dodao je da zajedno sa Donorskom mrežom u BiH pokušavaju da šire ovu pozitivnu priču i priču o donaciji transplantacije organa jer je, kako navodi, to veoma važna tema, posebno jer transplantacija jedina grana koja ovisi isključivo o građanima.

Koliko je pacijenata na listi čekanja?

„U entitetu Republici Srpskoj ne postoji lista čekanja, niti postoje transplantacije“, pojašnjava Žuljević.

Na lista čekanja u Federaciji BiH nalazi se gotovo 265 pacijenata.

„To su brojke koje se mijenjaju se iz dana u dan, ljudi umiru, drugi se javljaju na listu. Nažalost, moram reći da je malo ljudi na listama čekanja, moglo bi biti puno više. Na listi čekanja trebalo bi biti gotovo 500-600 pacijenata.

Ljudi nemaju nadu da će biti pozvani na transplantaciju i najviše iz tih razloga se i ne stavljaju na listu čekanja.

Mnogi nemaju povjerenja u naše doktore i transplantaciju. Prethodnih godina čini mi se da su ljudi više išli na transplantaciju u inostranstvo, ljudi su mislili zapravo da je to jedini put. Situacija se ipak po tom pitanju popravlja“, rekao je Žuljević.

Šta je Eurotransplant?

Eurotransplant predstavlja međunarodnu neprofitnu organizaciju koja djeluje kao posrednik između donorskih ustanova i centara za transplantaciju u korist pacijenata kojima je neophodna transplantacija organa u svim svojim državama članicama.

Mrežu Eurotransplanta čine Belgija, Austrija, Hrvatska, Njemačka, Mađarska, Luksemburg, Holandija i Slovenija.

Koji uslovi su potrebni da BiH bude članica Eurotransplanta?

Glasnogovornica Ministarstva civilnih poslova Zorica Rulj navela je da aktivno rade na podizanju svijesti o doniranju organa, te da je nakon dugo godina službeno pokrenut proces pristupanju Eurotransplantu.

„Kao država kandidatkinja, Bosna i Hercegovina, odnosno nadležna entitetska ministarstva zdravstva moraju ispuniti niz uvjeta prije nego što postane punopravna članica. Nadamo se, kao ministarstvo koje koordinira proces, da će se proces ubrzati i da će nadležni ispuniti poznate uvjete Eurotransplanta o priključenju“, rekla je Rulj.

Koji su ključni uslovi za članstvo u Eurotransplantu?

Povećanje broja darivatelja organa – Trenutni broj darivatelja je ispod potrebne razine. Cilj je dosegnuti najmanje 10 darivatelja na milion stanovnika kako bi se osigurao dovoljan broj organa za transplantaciju.

Usklađivanje zakonodavstva – Zakonodavni okvir o transplantaciji i doniranju organa mora biti usklađen s direktivama Evropske unije, posebno s EU Direktivom 2010/53, koja reguliše standarde kvalitete i sigurnosti organa za transplantaciju.

Transplantacijski centri i liste čekanja – Bosna i Hercegovina mora organizovati i objediniti liste čekanja za pacijente koji čekaju transplantaciju, te osigurati transparentnost i efikasnost u upravljanju tim podacima.

Osiguranje transporta organa – Neophodno je uspostaviti sigurne i brze kanale za prekogranični transport organa, što uključuje koordinaciju avionskog i zemaljskog transporta.

Edukacija i trening kadrova – Stalna edukacija transplantacijskih timova i transplant-koordinatora je ključna za postizanje međunarodnih standarda i osiguranje kvalitete transplantacijskih usluga.

Bilateralna saradnja s članicama Eurotransplanta – Prije punopravnog članstva, uz saglasnost vodstva Eurotransplanta, Bosna i Hercegovina može početi bilateralnu saradnju s pojedinim članicama mreže, što bi omogućilo razmjenu stručnjaka i početak razmjene organa na ograničenoj i posrednoj osnovi, piše Al Jazeera.

spot_img

Povezani postovi

Poskupljenje hrane u BiH: Čokolada postaje luksuz i simbol rasipništva

U Bosni i Hercegovini, poskupljenje hrane postalo je ozbiljna...

Adnan Delić, ministar rada i socijalne politike FBiH: Na birou 260.000, a posao aktivno traži samo 70.000 osoba

Adnan Delić (NiP), ministar rada i socijalne politike FBiH,...

Kako ostvariti pravo na povrat poreza na dohodak u BIH?

Često pitanje krajem godine je kako ostvariti pravo na...