Prema jednoj studiji, kuhinjske spužvice prepune su štetnih bakterija. Nakon analize spužvi iz domaćinstava širom Njemačke, istraživači su identificirali 362 različite vrste bakterija, od kojih su mnoge štetne za ljude.
“Patogeni unesni u kuhinju dolaze od kontaminiranih proizvoda (u zelenom povrću) ili u sirovom mesu, a mogu se pronaći i na kuhinjskim spužvama”, objasnila je toksikologinja dr. Rhea Mehta. Dodaje da iako su mnogi od njih benigni, neki mogu uzrokovati probleme s želucem: “Iako su loše posljedice jako rijetke, osobe sa slabijim imunološkim sistemu uvijek su izložene većem riziku.”
A, koliko se spužvica za pranje može koristiti ovisi i od čega je izrađena, za šta ju tačno koristite i kako se brinete za nju. Neke su spužvice izrađene od prirodnih materijala poput celuloze, a postoje i one koje su izrađene od umjetnih materijala. Spužvice od celuloze čine se kao bolje rješenje, ali upravo one zadržavaju više prljavštine jer su njihova vlakna poroznija i brže se troše.
Na njihovu trajnost utječe i koristite li samo jednu spužvicu za čišćenje cijele kuhinje ili imate jednu spužvicu za pranje posuđa, drugu za brisanje radne površine, a treća vam služi za čišćenje svega ostalog u kuhinji. Možda zvuči pretjerano, ali to rasterećivanje glavne spužve za pranje posuđa produžit će njeno trajanje.
Kada se radi o čišćenju samih spužvica većina nas smatra da se spužvica sama od sebe očisti dok je koristimo jer su u cijeli postupak uključeni i voda i deterdžent, no to zapravo nije tačno. Komadići hrane mogu se uvući među vlakna, a ako se vaša spužva ne osuši dobro postaje plodno tlo za razvoj bakterija i plijesni. Ako imate mašinu za suđe ubacite i spužvicu u nju svaki drugi dan te pustite da se dobro osuši na zraku. Spužvicu koju svakodnevno koristite mijenjajte svakih četiri do šest sedmica kako biste bili sigurni da svoje posuđe zaista perete čistom spužvom, umjesto prljave nakupine bakterija, prenosi Radio Sarajevo.
