Ekonomski pokazatelji i egzaktni podaci u domeni vanjske trgovine jasno govore o tome zašto moramo nastaviti još snažnije put prema Europskoj uniji, a ne nekim drugim savezima
Iako je ključno vanjskopolitičko određenje BiH pripadnost zapadnom krugu država, konkretno Europskoj uniji, a osobito kroz potrebu snažnije ekonomske integracije, što bi dodatno poboljšalo konkurentnost našeg gospodarstva koje, podsjećamo, ionako izvozi više od 70 posto svojih roba i usluga na tržište EU-a, u posljednje vrijeme u javnom prostoru mogu se pročitati i vijesti koje promišljaju kakvu bi ekonomsku korist za BiH donijele tješnje veze s blokom BRICS, piše Večernji list BiH.
Točni pokazatelji
Na stranu činjenica da europska pravna stečevina i regulativa jamče najviši oblik poštivanja ljudskih i radničkih prava, učinkovit sustav socijalne zaštite, tržišno gospodarstvo koje potiče inovativnost, razmjenu znanja i jačanje produktivnosti, takve vijesti ipak pronađu svoje korisnike, a nije nevažno spomenuti i da dio građana i u ispitivanju javnog mišljenja iskazuje svoje protivljenje ulasku u EU. No, na trenutak zanemarimo politički kontekst i bavimo se samo brojkama, onim egzaktnim ekonomskim pokazateljima koji na ilustrativan način govore o tomu kakvu korist kao društvo imamo od EU-a, a kakvu od BRICS-a. Osnovni je zaključak kako upravo približavanje EU-a i trgovinska razmjena s njim jača naš životni standard u najvećoj mjeri, što se pak ne bi moglo reći za neke druge saveze. O tematici vanjske trgovine nedavno je objavu imao makroekonomski analitičar, dekan i predavač na Sarajevo School of Science and Technology dr. Faruk Hadžić, koji nam je i ustupio grafički prikaz iz kojega je vidljivo kako ogromnu prednost ima trgovina s Europskom unijom.
Hadžić podsjeća kako je u posljednje vrijeme tema “pristupa” geopolitičkom bloku BRICS sve više zastupljena u našem javnom prostoru. Gledajući na dugotrajni proces pristupa EU, koji ima perspektivu, ali uz ispunjavanje jasnih uvjeta, vjerojatno određeni politički centri gledajući u BRICS vide priliku za ostvarivanje određenih interesa, dodaje on.
– Ako se nastranu ostavi politička dimenzija, a promatra ekonomska kroz trgovinsku razmjenu Bosne i Hercegovine sa zemljama EU-a i zemljama BRICS-a, situacija je vrlo jasna kakvu bi korist našoj državi donijelo udaljavanje od EU-a, a približavanje BRICS-u – naglasio je Hadžić koji je zatim prezentirao podatke za 2023. godinu, iako su podaci još lošiji u ovoj godini. U 2023. godini, ističe, Bosna i Hercegovina je ostvarila ukupni izvoz od 16,7 milijardi KM. Od tog iznosa, oko 12,2 milijarde (73%) izvezene su u zemlje članice EU-a, dok je oko 223 milijuna KM (1,34%) izvezeno u zemlje članice BRICS-a.
– Dakle, u Brazil, Rusiju, Kinu, Indiju, Južnu Afriku, Iran, Egipat, Etiopiju i Ujedinjene Arapske Emirate izvezli smo 1,34% našeg ukupnog izvoza – objasnio je Hadžić. Kada je u pitanju uvoz u 2023. godini, ukupno smo uvezli 27,8 milijardi KM u našu državu, od toga iz EU-a oko 16,4 milijarde KM (59%), dok smo uvezli iz zemalja članica BRICS-a oko 4 milijarde KM (14,5% ukupnog uvoza). Kada drugačije prepakiramo ove brojeve, na lako razumljiv način, onda se to može pokazati kao na infografici. U prijevodu, kako je istaknuo Hadžić, na svakih 100 KM koje uvezemo iz EU-a mi u EU izvezemo 73 KM naših proizvoda, dok na svakih 100 KM koje uvezemo iz zemalja članica BRICS-a mi njima vratimo 5,50 KM, piše Večernji.ba
