Sve više samoubistava, koliko posvećujemo pažnje mentalnom zdravlju

/

Vijesti iz crne hronike u posljednje tri godine sve više se pune naslovima o samoubistvima u BiH. Ne može se kategorizovati više ko su osobe koje počine suicid, jer dolaze iz svih dobnih skupina, od maloljetnika do osoba starije životne dobi. Istraživali smo,  koliko kao društvo  posvećujemo pažnje mentalnom zdravlju?

Enorman rast suicida u Bosni i Hercegovini

U proteklih nekoliko dana u Bosni i Hercegovini su izvršena tri suicida, dva u Banjaluci, jedan u Sarajevu. Statistika je prilično porazna, od 2020. do 2023. godine 1431 osoba oduzela je sebi život. Stiče se utisak da se o mentalnim problemima ne govori i ne piše dovoljno. Kako smatraju psiholozi, živimo u vremenu u kojem smo izloženi velikim pritiscima, a možda i najveće trpe mlađe generacije. To pokazuje izrazito povećan broj poziva sa prizvukom suicida djece i mladih.

MAJA KOVAČEVIĆ, psihologinja u „Plavom telefonu“, Banja Luka

A tradicionalno društvo puno predrasuda i stereotipam, kakvo je bh. društvo dovelo je upravo do toga da se o mentalnom zdravlju i predrasudama koje vuče za sobom ne govori, jer je i dalje tabu tema – ne osjećati se psihički dobro. Veliki problem o kojem ne brinemo su ljudi koji su pretrpjeli ratna dešavanja. O socio-ekonomskom aspektu da i ne govorimo.

VLADIMIR VASIĆ, sociolog

Kada su ljudi u nekoj bezizlaznoj situaciji, socio ekonom okolnosti i imao taj nezaobilazni faktor psihosomatske faktore, i jako je teško utvrditi, jer nemamo povratnu informaciju od lica, koja počine suicide, i mislim da bi trebali mnogo češće gvooriti o tome, jer smo nerazvijena zajednica, postkonflikta, imamo visok trend destrukcija i autodestrukcija i to su neki spoljni faktori koji utiču.

Ono što stalno treba naglašavati jeste da pomoć nije sramota potražiti. Ali isto tako je važno prepoznati kada je nekome potrebna.

  1. ALEKSANDAR MILIĆ, psihoterapeut

Ako ne stigne pomoć na vrijeme, onda se fatalno završava, ali gdje se stigne na vrijeme gdje se može pomoći znak je da je svakome suicidantu ranije trebala pomoć

U Centru za sigurnosne studije konstantno poručuju da je problemu suicida potrebno pristupati sistemski, počevši od porodice, škola, nadležnih ustanova. S obzirom na to da je na sceni sve više destruktivnih i autodestruktivnih pojava u društvu, stručnjaci upozoravaju da je vrijeme da se vratimo u porodične okvire, odakle sve i počinje, izvještava BHRT.

 

spot_img

Povezani postovi

Fikret Hodžić izlazi na slobodu, Solaku i Novaliću povrijeđena prava, ali ostaju u zatvoru

Ustavni sud Bosne i Hercegovine saopćio je danas da...

Neradna nedjelja “iznjedrila” novu dilemu: Kako će raditi apoteke drugog dana vikenda?

Zakon o unutrašnjoj trgovini Federacije Bosne i Hercegovine ili...

Obećali do 500, a dodijelili 200 KM: Razočaranje roditelja zbog sufinansiranja prevoza srednjoškolaca

Početkom oktobra, objavljen je javni poziv za sufinansiranje troškova...

Poslodavci o “fiskalnoj reformi” Vlade FBiH i plaćama radnicima: Ne znamo još o čemu se radi, ali zvuči nemoguće

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine predstavila je jučer dugoočekivanu...