Svjetska sedmica svjesnosti o antibioticima se već niz godina obilježava u periodu od 18. do 24. studenog. Razlog ovoj kampanji ponajviše leži u intenciji da se podigne svijest o ozbiljnim posljedicama nekontrolirane uporabe antibiotika.
Naime, ako se koristi antibiotik bez recepta, isti najčešće može dovesti do nepravilnog liječenja (korištenje antibiotika za virusne bolesti i sl.), a ujedno pridonosi razvoju rezistencije bakterija na antibiotike, što je dugoročno jedan od najvećih problema s kojim se medicina već danas susreće.
Antimikrobna rezistencija
Što je uopće antimikrobna rezistencija? Antimikrobna rezistencija je širi pojam od otpornosti bakterija na antibiotike te uključuje sve vrste mikroba koje mogu razviti otpornost na lijekove (virusi, gljivice, bakterije itd). Kada govorimo o bakterijama, dvije su glavne vrste rezistencije – primarna i stečena.
Primarna rezistencija je intrinzična, odnosno urođena. Naime, neke vrste bakterija su same po sebi otporne na određene antibiotike. S druge strane, sekundarna rezistencija je stečena bilo promjenom bakterijskog genoma ili prijenosom određenih gena rezistencije između dva organizma.
Tako bakterije razvijaju brojne mehanizme rezistencije, poput promjene u molekularnoj strukturi ciljnog mjesta za antibiotik, ubrzano izbacivanje antibiotika iz stanice, promjene propusnosti bakterijske vanjske membrane te enzimatske modifikacije antibiotika od strane bakterije.
Neovisno o mehanizmu sekundarne rezistencije, nekritičko i pretjerano korištenje antibiotika uvelike doprinosi razvoju otpornosti bakterija na antibiotike, prenosi krenizdravo.hr.
Već danas u kliničkoj praksi i u hrvatskim bolnicama nerijetko pacijenti obole od infekcija uzrokovanim bakterijskim sojevima koji su rezistentni na većinu poznatih antibiotika, poput Staphylococcus aureus (MRSA), Acinetobacter baumannii, različitih enterobakterija, gram negativnih bakterija otpornih na karbapeneme itd.
Rezistencija bakterija prema procjenama odnosi i do 1,27 milijuna života godišnje u svijetu. Svjetska zdravstvena organizacija govori i o 1,5 milijuna smrti godišnje direktno uzrokovanih rezistentnim patogenima te čak o pet milijuna smrti kojima su isti znatno doprinijeli (uz ostale komorbiditete).
Osim toga, Europski centar za prevenciju i nadzor bolesti (EDCD) je 2008. godine procijenio da je diljem Europe zbog produženog bolničkog liječenja uzrokovanog infekcijama multirezistentnim bakterijama došlo do troška od čak 1,5 bilijuna eura.
U svakom slučaju, riječ je o brojkama koje su pomalo i zastrašujuće.
Neki stručnjaci predviđaju da će do 2050. godine infekcije rezistentnim bakterijama postati vodeći uzrok smrti u svijetu, posebno u populaciji starijih od 70 godina.
Antibiotik bez recepta – zašto ne bi trebao dolaziti u obzir?
Zašto je važno da se ne koriste antibiotici bez recepta, odnosno liječničke preporuke? Antibiotici su snažni i nemjerljivo korisni lijekovi koji u pravilnoj i kontroliranoj primjeni znatno doprinose pozitivnim ishodima liječenja pacijenta. Svjedoci smo činjenice da osobe koje obole od nekoć smrtonosnih infekcija danas u većini slučajeva potpuno pa i brzo ozdrave ponajviše zahvaljujući antibioticima.
Međutim, isto tako, nerijetko se koriste bez prave indikacije. To se posebno vidi u sezonama različitih viroza, grlobolja i/ili kašlja kada se nerijetko koriste antibiotici unatoč činjenici da su ta stanja često uzrokovana virusima.
Korištenje antibiotika u tim ili sličnim okolnostima bez prave indikacije ne samo da ne pomaže, već potencijalno može dovesti i do još većih zdravstvenih problema. Zato je ključno iste koristiti pod nadzorom liječnika. Osim toga, kako je već i spomenuto u ovom članku, nekritičko korištenje antibiotika znatno doprinosi razvoju rezistentnih sojeva bakterija.
Mogu li se antibiotici kupiti bez recepta?
U velikoj većini zemalja, uključujući i zemlje regiona, antibiotici se mogu dobiti i/ili kupiti isključivo uz liječnički recept, barem kada govorimo o sustavnim antibioticima (tablete, sirupi).
Nažalost, još uvijek postoji trend “snalaženja” u našoj populaciji, pri čemu se prvenstveno misli na “dijeljenje” antibiotika između pacijenata koji spletom okolnosti imaju doma neke antibiotike (ostalo od zadnje terapije i sl.).
U svakom slučaju, kako je već rečeno, praksa korištenja antibiotika “na svoju ruku” je izrazito štetna jer se antibiotici s vremenom mogu promijeniti i izgubiti učinkovitost, a sami pacijenti ne mogu precizno odrediti dozu ili duljinu terapije. Ovaj pristup je pogrešan, neučinkovit i u konačnici može dodatno pridonijeti razvoju ozbiljnijeg zdravstvenog problema.
Naime, iako korisni, antibiotici nisu bezopasni te potencijalno mogu dovesti do različitih nuspojava i štetnih događaja poput proljeva, poremećaja crijevne flore, kolitisa uzrokovanim Clostridium difficile pa i težih reakcija (oštećenje jetre i/ili burega, neuroloških nuspojava, alergijske reakcije i sl.) Upravo zato je važno da antibiotike prepisuje liječnik koji će procijeniti sve potencijalne rizike i koristi liječenja.
Racionalno koristite antibiotike!
Zaključno, Svjetski tjedan svjesnosti o antibioticima prilika je da se podsjetimo na važnost odgovornog korištenja antibiotika, ne samo za prevenciju razvoja rezistentnih bakterija, već i za našu vlastitu sigurnost i zdravlje. Ako se zbog prekomjerne uporabe antibiotika razviju bakterije otporne na većinu ili gotovo sve antibiotike, u budućnosti bismo se mogli suočiti s ozbiljnim posljedicama.
Racionalna uporaba antibiotika nije isključivo odgovornost liječnika, farmaceuta i/ili drugih zdravstvenih djelatnika, već i svake osobe pojedinačno. Racionalnim korištenjem antibiotika isključivo pod nadzorom stručnjaka doprinosimo “borbi” protiv rezistentnih bakterija, a ujedno čuvamo i vlastito zdravlje od nepotrebnog korištenja lijeka.
