Bosna i Hercegovina danas obilježava Dan državnosti, 25. novembar, koji se smatra jednim od najvažnijih datuma u njenoj dugoj historiji. Ovaj datum označava obnovu državnosti Bosne i Hercegovine, ali i uspostavu ideje o modernoj, suverenoj državi, kao zajedničkoj i nedjeljivoj domovini svih njenih ravnopravnih naroda i građana.
Obnova državnosti Bosne i Hercegovine dogodila se 25. novembra 1943. godine u Mrkonjić Gradu, na Prvom zasjedanju Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine (ZAVNOBiH), koje je tada predstavljalo najviši politički, predstavnički i zakonodavni organ u Bosni i Hercegovini.
Prije osamdeset godina, u Mrkonjić Gradu, usvojen je Proglas o jedinstvenoj i nedjeljivoj državi, kao i Rezolucija ZAVNOBiH-a, koja je potvrdila opredjeljenje za punu ravnopravnost svih naroda i narodnosti, te ravnopravnost Republike Bosne i Hercegovine unutar jugoslovenske federacije.
U Rezoluciji se jasno ističe da Bosna i Hercegovina nije ni srpska, ni hrvatska, ni muslimanska, već zemlja svih naroda – Srba, Hrvata i Muslimana, te da će biti slobodna i bratska država u kojoj će biti osigurana potpuna ravnopravnost svih građana.
Na ovom zasjedanju izabrana je delegacija od 58 članova koja će predstavljati Bosnu i Hercegovinu na Drugom zasjedanju Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije (AVNOJ), održanom 29. i 30. novembra 1943. godine u Jajcu, na kojem su potvrđene odluke ZAVNOBiH-a.
Ovim je Bosna i Hercegovina obnovila svoju državnost nakon 480 godina, jer je srednjovjekovna bosanska država pala pod osmansku vlast 1463. godine.
Na temelju političkog oblika uspostavljenog na Prvom zasjedanju ZAVNOBiH-a 1943. godine, Bosna i Hercegovina je 1992. godine međunarodno priznata kao suverena država.
Na Drugom zasjedanju ZAVNOBiH-a, održanom od 30. juna do 2. jula 1944. godine u Sanskom Mostu, ZAVNOBiH je postao vrhovno zakonodavno i izvršno predstavničko tijelo, najviši organ vlasti Bosne i Hercegovine kao ravnopravne federalne jedinice u tadašnjoj Demokratskoj Federativnoj Jugoslaviji.
Tokom ovog zasjedanja, 1. jula 1944. godine, donesena je Deklaracija o pravima svih građana Bosne i Hercegovine, koja predstavlja preteču Deklaracije o ljudskim pravima UN-a, usvojene 1948. godine. Ova Deklaracija jamči ravnopravnost svih naroda u Bosni i Hercegovini, uključujući Srbe, Hrvate i Muslimane, te svim građanima omogućava jednakost, slobode i prava, usklađene sa standardima pravne države.
Treće zasjedanje ZAVNOBiH-a održano je 26. aprila 1945. godine u Sarajevu, nakon oslobođenja grada, kada je uspostavljena federalna struktura Bosne i Hercegovine, te konstituirana Privremena Narodna skupština i doneseni zakoni o Narodnoj vladi BiH.
Principi na kojima je ZAVNOBiH bio zasnovan, kao i njegove odluke koje su postavile temelje moderne i suverene Bosne i Hercegovine, i danas su relevantni. Danas, kada Bosna i Hercegovina ima status kandidata za članstvo u Evropskoj uniji, potrebno je donijeti odlučne reforme kako bi se nastavilo jačanje države.
Dan državnosti Bosne i Hercegovine i ove godine bit će obilježen nizom prigodnih događanja, kojima se slave antifašističke tekovine i evropske vrijednosti. Ovo je prilika da se ponovo naglasi značaj naslijeđa ZAVNOBiH-a kao vodiča i podsjetnika na to kako pluralizam, međusobno razumijevanje i solidarnost mogu pomoći u suočavanju s izazovima i savladavanju prepreka na putu izgradnje uspješne i prosperitetne države.
