U prodavnicama se cijene namirnica konstantno korigiraju i rastu. Građani nemaju drugi način nego sa zebnjom gledati lančana poskupljenja energenata i osnovnih namirnica, a uz primanja koja mogu pokriti sve manje troškova života.
Cijene namirnica, posebno osnovnih životnih proizvoda, i energenata rastu, a građani se pokušavaju snaći u moru poskupljenja. Savez samostalnih sindikata BiH objavio je da je sindikalna potrošačka korpa, koju su izračunali za decembar prošle godine, iznosila 3114,95 KM. Prosječna plaća isplaćena u Federaciji BiH za oktobar 2024. iznosila je 1415 KM, dok je minimalna plaća tada bila 619 KM. Pokrivenost sindikalne potrošačke košarice prosječnom plaćom iznosila je 45,43 posto, a pokrivenost minimalnom plaćom 19,87 posto.
Visoki troškovi života i sve veća potreba za dodatnim prihodima tjeraju mnoge građane BiH da rade dva posla kako bi spojili kraj s krajem. Tako i one koji su završili svoj radni vijek. Većina bh. građana živi u neimaštini, što zbog niskih plaća, što zbog previsokih troškova života. Sve su češći oglasi onih koji traže dodatni posao.
“Tražim dodatni posao u poslijepodnevnim i večernjim satima u obliku njege pokretnih starijih osoba, brige o djeci, rada u trgovinama, slaganja robe, čišćenja ili bilo što. Ponudite i javit ću se”. “Pozdrav, tražim dodatni posao na nekoliko sati tjedno ili vikendom. Molim ponude.” “Tražim dodatni posao – čišćenje stanova, čuvanje djece” – samo su neki od oglasa objavljenih posljednjih dana. Osigurati život izvan osnovnih potreba razlog je odluke Mostarca u četrdesetim godinama da radi dva posla.
– Radimo i supruga i ja, čak nam i nisu loše plaće s obzirom na to kakvih ima, ali jednostavno ne možemo pokriti sve troškove. S obzirom na to da imam iskustva u ugostiteljstvu, odlučio sam se i za dodatni posao. To nam omogućava pokrivanje troškova, ali, nažalost, trpe i porodični i društveni život. Raditi danima dvije smjene ne ostavlja prostor za druženje, ali i iscrpljuje čovjeka. Ne znam koliko ću još ovako moći. Gubi se dosta socijalni aspekt života, nestaju odnosi. Ko je mlad, može neko vrijeme raditi, a ja nisam sam. Mnogi rade dva posla, a ko ima porodicu, ko ima djecu, mora osigurati djecu, mora naći dodatni posao. Ako uspijem pronaći stalni posao s plaćom koja omogućava normalan život, zasigurno neću više živjeti i raditi ovako – kaže nam ovaj Mostarac.
Koliko je onih koji rade dva posla, nitko ne zna, ali, sudeći po razgovorima, sve ih je više.
Rade i penzioneri
I oni koji su desetljećima radili i doprinosili sustavu, s radnim vijekom pojedini još nisu završili. Brojni su penzioneri zbog nedovoljne penzije prisiljeni tražiti dodatni izvor prihoda. Pravo da budu redovni zaposlenici i primaju penziju, penzioneri u BiH sve češće koriste. Tako su, primjerice, samo u RS-u 2013. godine, kada je u tom bh. entitetu presudom Ustavnog suda i omogućeno ovo pravo, status osiguranika i penzionera u isto vrijeme imala svega 33 korisnika Zavoda za PIO RS-a.
Tri godine poslije taj broj se utrostručio, da bi se 2018. popeo na čak 3077. Posljednjeg dana 2021. godine u statusu penzionera i osiguranika u ovom bh. entitetu bilo je 5607 osoba, da bi na kraju prošle godine taj broj bio čak 8053. Od navedenog broja, njih 93,5% (7530) korisnici su starosne penzije, dok je korisnika invalidske značajno manje – 6,5% (523).
Broj penzionera koji se, uz to što primaju peziju, vraćaju na posao raste i u Federaciji BiH, gdje je ta mogućnost uvedena nekoliko godina kasnije nego u RS-u. Prema podacima Federalnog zavoda za zapošljavanje, broj zaposlenih u Federaciji BiH na dan 31. decembra 2022. godine koji su imali više od 66 godina bio je 2991.
– U penziji sam, ali radim za jednu firmu kao vozač po nekoliko sati dnevno. Penzije su mizerne, ali, hvala Bogu, zdravlje me služi pa tako zaradim dodatni novac kako bismo supruga i ja preživjeli – kaže nam penzione iz Mostara.
Pitanje je to nužnosti, a ne izbora, stav je stručnjaka.
– Danas je nužnost, kako biste preživjeli, raditi još nešto. Dakle, ne samo raditi redoviti posao nego raditi i vikendom još jedan dodatni ili da penzioneri traže mogućnost raditi dodatni posao uz svoju penziju jer ona ne može pokriti obveze koje proistječu iz životnih potreba – kazao je za N1 ekonomist Zoran Pavlović.
