Nakon višegodišnjeg perioda obilježenog pandemijom, snažnim inflacijskim pritiscima, poremećajima u lancima snabdijevanja i geopolitičkim krizama, svjetska ekonomija u 2026. godinu ulazi s dozom opreznog optimizma.
Vodeće međunarodne finansijske institucije i ugledni ekonomisti saglasni su da se ne očekuje nova velika globalna recesija, ali ni snažan ekonomski zamah kakav je obilježio pojedine faze ranijih oporavaka.
Prema najnovijim procjenama Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), globalni rast će ostati pozitivan ali umjeren, s projekcijom rasta svjetskog BDP‑a od oko 3.1 % u 2026. Uz to, MMF ističe da su rizici i dalje naglašeni zbog usporavanja trgovine, fragmentacije tržišta i rasta zaštitničkih mjera.
Krhka ispod površine
“Globalna ekonomija se možda čini stabilnom, ali ostaje krhka ispod površine. Rast se usporava, trgovina se fragmentira, a finansijske ranjivosti se produbljuju. Perspektive rasta za 2026. ostaju podložne nizom rizika”, piše Santander.
Globalna inflacija se očekuje da će se dodatno smanjivati u većini zemalja, što otvara prostor za oprezniju monetarnu politiku i eventualno smanjenje kamatnih stopa u nekim regijama. Ipak, ekonomisti upozoravaju da će trend rasta i životnog standarda biti neujednačen među regijama, s jasnim razlikama između uspješnijih i sporije rastućih ekonomija.
Za zemlje Zapadnog Balkana, 2026. godina donosi nastavak umjerenog, ali ograničenog ekonomskog rasta. Procjene ukazuju na to da će region i dalje zaostajati za prosjekom Evropske unije i globalnim rastom, ponajviše zbog dugotrajnih strukturnih slabosti.
Ključni izvori rasta u regionu ostaju sektor usluga, turizam i doznake iz dijaspore, koje nastavljaju biti važan oslonac potrošnje domaćinstava.
Određeni infrastrukturni projekti i investicije povezane s evropskim fondovima mogli bi donijeti kratkoročne koristi, ali neće biti dovoljni za suštinski pomak u dugoročnom ekonomskom razvoju.
Prema Svjetskoj banci, ekonomije Zapadnog Balkana pokazuju otpornost, ali i jasan potencijal za poboljšanje kroz strukturne reforme.
“Primjećujemo neke pozitivne ekonomske trendove na Zapadnom Balkanu koji ukazuju na otpornost regije i koji bi trebali poduprijeti solidan ekonomski rast. Niža inflacija i rast plata podstiču potrošnju, a počinju rasti i javne investicije”, rekla je Xiaoqing Yu, direktorica Svjetske banke za ovaj region.
Ipak, stručnjaci upozoravaju da ostaju važni izazovi. Prije svega visoka nezaposlenost i odlazak radne snage, rast plaća koji ne prati troškove života, niska produktivnost i ograničena konkurentnost privrede, te osjetljivost na vanjske ekonomske šokove.
U Bosni i Hercegovini 2026. godina se očekuje kao period oprezne stabilizacije, ali bez značajnog poboljšanja životnog standarda. Iako ekonomija bilježi određene znakove oporavka, posebno u sektorima usluga, maloprodaje i turizma, rast ostaje spor i nesiguran. Visoka nezaposlenost i odlazak radne snage u inostranstvo, posebno mladih i kvalificirsnih kadrova, dodatno otežavaju situaciju, dok neravnomjeran rast plaća ne prati rast troškova života i osnovnih životnih namirnica, kažu ekonomisti.
Ograničena konkurentnost privrede
Slaba produktivnost i ograničena konkurentnost privrede otežavaju privlačenje stranih investicija, a vanjski šokovi, poput promjena cijena energenata ili ekonomskih turbulencija u EU, direktno utječu na stabilnost domaće ekonomije.
Stručnjaci i ekonomske institucije naglašavaju da bez strukturnih reformi, povećanja investicija i jačanja privatnog sektora BiH neće moći iskoristiti svoj puni ekonomski potencijal u narednoj godini.
Ipak, određeni infrastrukturni i razvojni projekti, kao i međunarodna podrška, mogu kratkoročno ublažiti negativne trendove i podstaći spor, ali stabilan rast.
Spor i nesiguran ekonomski rast znači da će kućni budžeti građana i dalje biti pod pritiskom, cijene osnovnih proizvoda rasti sporije od plaća, a standard života neće značajnije porasti. Građani će i dalje morati pažljivo planirati troškove, dok će oni koji planiraju veće investicije ili pokretanje biznisa morati računati na izazove u privlačenju finansijske podrške i tržišne konkurentnosti.
Uglavnom, ako nam ne bude gore, po ovim procjenama teško da će biti bolje, piše Raport.
