Pojmovi probiotici, prebiotici i postbiotici sve se češće spominju kada je riječ o zdravoj ishrani i zdravlju crijeva. Iako zvuče slično, svaki od njih ima drugačiju ulogu u održavanju ravnoteže crijevnog mikrobioma, zajednice milijardi mikroorganizama koji žive u našem probavnom sistemu.
Najjednostavnije rečeno, probiotici su korisne bakterije, prebiotici su njihova hrana, a postbiotici su korisne supstance koje nastaju njihovim djelovanjem.
Probiotici – dobre bakterije za zdravlje crijeva
Probiotici su živi mikroorganizmi koji, kada se unose u dovoljnim količinama, mogu pozitivno djelovati na zdravlje. Njihova glavna uloga je održavanje ili obnavljanje ravnoteže crijevne mikroflore, posebno nakon bolesti ili terapije antibioticima.
Najpoznatiji probiotici pripadaju rodovima Lactobacillus i Bifidobacterium, dok se među korisnim kvascima izdvaja Saccharomyces boulardii.
Prirodni izvori probiotika uključuju jogurt s aktivnim kulturama, kefir, kiseli kupus, kimchi i kombuchu. Stručnjaci ističu da fermentirana hrana, osim živih bakterija, sadrži i druge korisne spojeve koji doprinose zdravlju crijeva.
Prebiotici – hrana za korisne bakterije
Prebiotici su neprobavljiva biljna vlakna koja prolaze kroz probavni sistem do debelog crijeva, gdje služe kao hrana korisnim bakterijama.
Najpoznatiji prebiotici su inulin, fruktooligosaharidi (FOS) i galaktooligosaharidi (GOS).
Nalaze se u namirnicama poput bijelog luka, crnog luka, poriluka, šparoga, banana, zobi, ječma i korijena cikorije. Stručnjaci preporučuju unos oko pet grama prebiotika dnevno kako bi se podržao rast korisnih bakterija.
Kada se probiotici i prebiotici koriste zajedno, ta kombinacija naziva se sinbiotik.
Postbiotici – korisni proizvodi fermentacije
Postbiotici nisu živi organizmi, već korisne supstance koje nastaju kada probiotici razgrađuju prebiotike.
Među njima su kratkolančane masne kiseline poput butirata, enzimi, peptidi, vitamini i dijelovi ćelijskih stijenki bakterija.
Prema Međunarodnoj naučnoj asocijaciji za probiotike i prebiotike (ISAPP), postbiotici mogu pomoći u jačanju crijevne barijere, smanjenju upala i podršci imunološkom sistemu.
Budući da nisu živi, stabilniji su od probiotika i otporniji na toplotu i želučanu kiselinu, zbog čega mogu biti pogodni i za osobe sa oslabljenim imunitetom.
Postbiotici se prirodno nalaze u fermentiranim namirnicama poput kefira, jogurta, kiselog kupusa, kimchija i kombuche.
Stručnjaci naglašavaju da je najbolji način za očuvanje zdravlja crijeva uravnotežena ishrana bogata vlaknima i redovna konzumacija fermentirane hrane, jer upravo ona podstiče prirodnu proizvodnju korisnih postbiotika u organizmu, piše Raport.
Pročitajte još:
