Istraživači Univerziteta u Chicagu su mjerili šta se dešava ljudima koji dvije noći zaredom spavaju samo po četiri sata. Nisu im mijenjali obroke ni navike. U krvi im je porastao hormon koji izaziva glad, a pao onaj koji javlja da su siti.
Stomak i masno tkivo šalju mozgu poruke o tome ima li tijelo dovoljno energije. Mozak na osnovu tih poruka odlučuje hoćete li osjetiti glad ili nećete.
Krčanje u stomaku
Te poruke prenose hormoni. To su tvari koje organi luče u krv, a koje krvotokom stižu do mozga i tamo djeluju kao naredba. Za osjećaj gladi najvažnija su dva.
Prvi se zove grelin. Luče ga ćelije u sluznici želuca, a njegov posao je da javi mozgu da je vrijeme za jelo. Kada grelin poraste, osjetite glad. Kada padne, glad prestaje. To krčanje u stomaku prije ručka je grelin na djelu.
Drugi se zove leptin. Njega proizvode masne ćelije i radi suprotno. Javlja mozgu da energije ima dovoljno i da se može prestati jesti. Zbog leptina u nekom trenutku odgurnete tanjir.
Kod naspavanog čovjeka ta dva hormona se smjenjuju u ravnoteži tokom dana. Grelin raste pred obrok, leptin nakon njega.
U istraživanju je zdravim odraslim ljudima san skraćen na četiri sata po noći, i to dvije noći zaredom. Uzimana im je krv i mjereni ti hormoni.
Grelin je porastao za oko 28 posto. Leptin je pao za oko 18 posto.
Nastalo je stanje u kojem tijelo istovremeno glasnije viče da je gladno i tiše javlja da je sito. Čovjek se osjeća gladnije nego što mu stvarno treba, a nakon obroka ostaje manje zadovoljan nego inače.
Osjetljivost na inzulin
Kada su istraživači mjerili koliko takvi ljudi zaista pojedu, ispalo je otprilike tristo kalorija dnevno više nego kada su naspavani. To je jedan sendvič ili nešto manje od pločice čokolade i skoro niko toga nije bio svjestan.
Umoran čovjek se rijetko dosjeti salate, i ni to nije slučajno. Nedostatak sna smanjuje osjetljivost na inzulin, hormon koji šećer iz krvi prebacuje u ćelije da bi ga iskoristile.
Kada inzulin slabije radi, šećer duže ostaje u krvi, pa kada konačno padne, tijelo traži nešto što ga brzo diže. To su hljeb, slatkiši i sokovi, a ne povrće, piše Faktor.
Pročitajte još:
