Neki ljudi uživaju u velikom društvu, razgovorima i upoznavanju novih osoba, dok drugi najviše vole mir i vrijeme provedeno nasamo. A šta ako se prepoznajete u obje grupe? Možda ste ambivert – osoba koja objedinjuje osobine introverta i ekstroverta.
Pojmovi introverzije i ekstroverzije povezuju se sa švicarskim psihijatrom Karlom Jungom (Carl Jung). Uobičajeno je da introverti više cijene mir i vrijeme za sebe, dok ekstroverti uglavnom uživaju u društvenim aktivnostima i kontaktu s drugim ljudima.
Ipak, ličnost se ne može uvijek svrstati u samo jednu od ove dvije kategorije. Mnogi ljudi pokazuju osobine i introverta i ekstroverta, a njihove potrebe za druženjem mogu se mijenjati u zavisnosti od okolnosti, raspoloženja i energije.
Šta znači biti ambivert?
Ambivert je osoba koja ima osobine i introverta i ekstroverta. Može uživati u izlascima, druženju i upoznavanju novih ljudi, ali joj je istovremeno potrebno vrijeme za sebe kako bi se odmorila i povratila energiju.
Jedna od karakteristika ambiverta jeste prilagodljivost. Može se dobro snalaziti u različitim društvenim situacijama, ali ne osjeća uvijek istu potrebu za kontaktom s ljudima. Nekada će rado prihvatiti poziv na izlazak, a nekada će se iskreno obradovati kada se dogovor otkaže i ostane slobodno veče.
10 znakova koji mogu ukazivati na ambiverziju
Ako se ne prepoznajete u potpunosti ni kao introvert ni kao ekstrovert, sljedeće osobine mogu vam pomoći da bolje razumijete svoje ponašanje.
- Nekada želite društvo, a nekada potpunu samoću. Jednog dana uživate u razgovorima i izlascima, dok vam već narednog više odgovaraju mir i vrijeme bez drugih ljudi.
- Nakon druženja ne treba vam uvijek dug odmor. Ponekad vam je dovoljno nekoliko mirnih trenutaka da se odmorite i ponovo budete spremni za društvene aktivnosti.
- Ne smeta vam biti u centru pažnje. Možete govoriti pred grupom, preuzeti inicijativu na poslu ili se zabaviti na karaokama, ali vam takve situacije ne odgovaraju baš svaki put.
- Volite biti sami, ali ne stalno. Cijenite vlastito društvo, ali vam nakon nekog vremena mogu nedostajati razgovor, bliskost i kontakt s drugim ljudima.
- Duga druženja mogu vas iscrpiti. Nekoliko sati s prijateljima može vam biti veoma ugodno, dok cjelodnevno druženje i neprestana komunikacija mogu postati naporni.
- Više vam odgovaraju razgovori uživo nego neprestano dopisivanje. Cijenite neposredan kontakt, ali vas veliki broj poruka i poziva može opteretiti. Kada vam treba predah, ne osjećate obavezu da odmah odgovorite na svaku poruku.
- Dobro funkcionišete u timu, ali znate preuzeti vodstvo. Nemate problema s timskim radom, ali možete preuzeti inicijativu kada je potrebno. Istovremeno, ne morate uvijek biti osoba koja donosi sve odluke.
- Ne osjećate potrebu da uvijek budete najglasniji. Možete uživati u razgovoru bez potrebe da stalno govorite, iznosite mišljenje ili privlačite pažnju.
- Nakon intenzivnog druženja potreban vam je mir. Čak i kada se dobro zabavite, poslije dugog dana s drugim ljudima možda ćete poželjeti ostati kod kuće, odmoriti se uz muziku ili pogledati film.
- Lako ostvarujete različite vrste odnosa. Možda imate manji krug bliskih prijatelja s kojima se dugo družite, ali i širi krug poznanika s kojima bez poteškoća započinjete razgovor.
Koje su prednosti ambiverzije?
Ličnost nije jednostavno podijeliti na introverte i ekstroverte. Osobine se mogu preplitati, a način na koji se ponašamo zavisi i od okruženja, iskustava i konkretne situacije.
Osobe koje se prepoznaju u ambiverziji mogu se osjećati ugodno u različitim društvenim okolnostima. Nekada će preuzeti inicijativu, a nekada će radije slušati druge i prepustiti im glavnu riječ.
Takva prilagodljivost može biti korisna u prijateljskim, porodičnim i poslovnim odnosima. Ipak, ambiverzija nije dijagnoza niti strogo određena kategorija ličnosti, a navedene osobine same po sebi ne predstavljaju psihološki test.
Kako ambiverzija utiče na odnose?
Različite potrebe za druženjem ponekad mogu dovesti do nesporazuma. Ono što jednoj osobi predstavlja prijeko potrebno vrijeme za sebe, njenom partneru ili prijatelju može izgledati kao nezainteresovanost ili izbjegavanje.
Zbog toga je važno otvoreno razgovarati o vlastitim potrebama. Možete objasniti bliskim osobama da vam je lijepo provoditi vrijeme s njima, ali da vam je povremeno potreban mir kako biste se odmorili.
Prihvatanje vlastitih osobina može olakšati odnose s drugima i smanjiti osjećaj da se morate uklopiti u jednu određenu kategoriju.
Kako pronaći ravnotežu između druženja i samoće?
Najvažnije je prepoznati šta vam je u određenom trenutku potrebno. Nekada ćete se osjećati bolje nakon razgovora i izlaska s prijateljima, a nekada će vam više odgovarati mirno veče kod kuće. Obje potrebe su sasvim uobičajene.
Nekoliko navika može pomoći u pronalaženju ravnoteže:
– Planirajte vrijeme za odmor. Ako vas očekuje nekoliko druženja, ostavite dovoljno prostora za predah između njih.
– Rasporedite aktivnosti prema svojim mogućnostima. Nakon napornog dana možda će vam više odgovarati mirna večer nego još jedan izlazak.
– Otvoreno razgovarajte o svojim potrebama. Objasnite bliskim osobama da vam ponekad treba vrijeme za sebe i da nećete uvijek odmah odgovoriti na poruke.
– Pronađite aktivnosti koje vas opuštaju. Čitanje, lagana joga, slaganje slagalice, igra s kućnim ljubimcem ili mirno ispijanje čaja mogu vam pomoći da se odmorite.
Ne morate birati između društvenog života i samoće. Važno je pronaći ravnotežu koja vam odgovara i omogućava da uživate u druženju, ali i u vremenu koje provodite sami sa sobom, piše Avaz.
Pročitajte još:
