Kolege sa N1 televizije jučer su boravile u jedinom bh. gradu na moru Neumu.
Shodno tome, razgovarali su i o uplovljavanju brodova i ostalih plovila u vode Neuma te na koji način se to kontroliše. Sagovornik im je bio Stojan Šutalo, prvi čovjek lučke kapetanije.
Šutalo je bio član ekspertne grupe kada je riječ o izgradnji Pelješkog mosta.
“Ideja o njegovoj izgradnji je došla od Vlade Hrvatske i tada su imenovane dvije ekspertne grupe. Jednu je imenovala hrvatska vlada, a drugu Vijeće ministara Bosne i Hercegovine u kojoj je bila i moja malenkost. Pregovori su trajali oko dvije godine na različitim mjestima od Stona do Sarajeva. Za sve to vrijeme bilo je više ideja kakav da on bude, ali na kraju se zaključilo da se napravi most ovakav kakav je danas.
Nakon pregovora, došlo je do potpisivanja u Sarajevu, međutim, polemisalo se oko visine Pelješkog mosta. Počelo se od nižih visina oko 35 metara pa je zadnja ponuda ekspertne grupe Hrvatske bila 48 metara na što bh. strana nije pristala pa je tako došlo do određene stanke. Postigli smo zaključak da visina bude 55 metara kako bi svako plovilo prošlo slobodno ispod Pelješkog mosta. Bh. strana je predložila tu dimenziju i hrvatska strana je to prihvatila, potpisan je ugovor i poslije se pristupilo gradnji mosta”, pojasnio je.
Podsjetio je dalje da je BiH kao pomorska zemlja potpisnica svih međunarodnih konvencija o slobodi plovidbe i slobodi prolaza.
“Shodno tome, niti ko može odobriti niti zabraniti brodu uplovljenje u akvatorij. Predsjedništvo BiH je isključivo zaduženo za ratne brodove, a svaki brod koji je tehnički ispravan može uploviti u Neum. Jedino Ministarstvo sigurnosti BiH ili Ministarstvo odbrane BiH može zabraniti uplovljavanje u slučaju neke pandemije kada se zatvaraju kopnene granice, zatim, rata, elementarnih nepogoda.
Ako zemlja nije u tim situacijama, brod u slobodnoj plovidbi ako ispunjava sve tehničke uslove može uploviti. BiH ima dva plovna puta i to je rijeka Sava i Neum. Od ulaska u akvatorij Neuma do Tihe Luke to je međunarodni plovni put, ne može se postavljati pitanje da li je uplovljavanje dozvoljeno jer je sve zakonom propisano. Na nivou BiH nema Zakona o vodnom prometu i ne znam zašto”, naglasio je Šutalo.
Pitali su ga i koliko se plaća državi za uplovljavanje u Neum.
“Sve zavisi od dužine plovila, jačine motora i broja dana koliko će provesti. Mi u lučkoj kapetaniji imamo registrovano oko 250 plovila“, dodao je.
Pojasnio je i kako izgleda kontrola uplovljavanja brodova u Neumski zaliv.
“Prije nego uplovi u Neum, kontrola plovila se vrši u Pločama. Lučka kapetanija u Neumu od 2005. godine nema inspekcijski nadzor. Jednostavno to nema nigdje. S obzirom na to da nema zakona na nivou države, Vlada Federacije BiH je donijela niz odluka privremenog karaktera koje regulišu taj dio, ali inspekcijski nadzor je isključivo pod nadzorom Federalne inspekcije koja ne znam da li se ove godine ijednom pojavila. Možda bi trebalo anketirati građane da li ih je nekada prepao skuter i ako kažu da nije za ovih 17 godina otkad imaju nadzor, onda dobro radi, ali ako građani kažu da ih je zamalo udario skuter, onda ne rade dobro. Ja to ne mogu komentarisati već građani”, istakao je Šutalo.
S obzirom na to da Neum nije luka, pojasnio je postoji li mogućnost da se izgradi manja marina te da li bi to bilo prihvatljivo.
“Postoje neke stvari na koje imamo, ali i nemamo utjecaja. Naprimjer, na gradnju Pelješkog mosta nismo mogli utjecati, nekome će to donijeti dobro, nekome neće. Na uplovljavanje brodova mi također nemamo utjecaj ako ispunjava tehničke uslove. Međutim, imamo utjecaj na koncesije, uređenje plaža i obale, tu je bilo nekih ideja o gradnji marine, ali to će svakako odrediti politika na kraju”, naveo je Šutalo.
