Sindikalna potrošačka korpa mora biti najvažniji ulazni podatak za kreiranje socijalne politike, što nažalost nije slučaj.
Trend rasta je prisutan iz mjeseca u mjesec pa čak i porast plata u pojedinim sektorima ne znači mnogo, jer konstantan rast cijena ne prati povećanje plate, tako da to nije nikakav argument kada se pojedine vladajuće strukture hvale povećanjima.
Sindikalna potrošačka korpa koju je Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine izračunao za august 2022. iznosi 2.900,63 KM i za 232,31 KM je skuplja u odnosu na juli iste godine. “Očekivati je da će u narednom periodu doći do blagog pada cijena prehrambenih proizvoda, ali građani BiH se nažalost ne mogu osloniti na zaštitu i adekvatne interventne mjere od strane vladajućih struktura te će sve promjene u cijenama isključivo ovisiti o uvozu tj. ekonomskim i političko – ratnim kretanjima jer je i prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji pandemija na izlasku te neće biti faktor vezan za poskupljenja “, navodi Ugarak.
Prosječna plata isplaćena u Federaciji BiH za juni 2022. iznosila 1.115 KM, što je posljednji podatak koji je objavio Federalni zavod za statistiku. Minimalna plata prema Odluci Vlade FBiH iznosi 543 KM, a pokrivenost Sindikalne potrošačke korpe prosječnom platom iznosi 38,44 posto, a pokrivenost minimalnom platom 18,72 posto.
“Građani najveći dio plata troše na prehranu. Nijemci, prema istraživanjima tržišta i pisanjima medija u svojim prodavnicama za kilogram brašna ne plaćaju ni marku, tačnije svega 0,90 KM, a litru ulja 3,60 KM”, dodaje Meldina Ugarak. Samu potrošačku korpu čine: prehrana (42,78 posto), stanovanje i komunalne usluge (12,56 posto), higijena i održavanje zdravlja (7,15 posto), obrazovanje i kultura (12,07 posto), odjeća i obuća (14,48 posto), prijevoz (4,76 posto), te održavanje domaćinstva (6,20 posto). Iako radimo za mnogo manje plate nego radnici iz Njemačke izgleda da smo prihvatili situaciju da je povećanje cijene hrane normalno i rijetki se žale na tu činjenicu. Pozivam građane da ne prihvataju ovakvo stanje, zajedno se trebamo boriti i iskazati nezadovoljstvo jer šutnja je nažalost percipirana kao znak odobravanja” – zaključuje Meldina Ugarak.
Izvor: Visoko.co.ba
