Praznik demokratije trebalo bi da odredi kurs kojim će BiH ići naredne četiri godine. Rezultati Opštih izbora i raspored mandata i vlasti odlučiće kakva će biti vanjska politika, šta će biti prioriteti u radu vlasti, ali od izbora zavisi i kvalitet života građana.
Oni bi odluku o tome kome daju svoj glas trebalo da donesu na osnovu planova i programa koje im ponude politički subjekti. No, sudeći prema sadržaju web stranica političkih subjekata, kandidatima/kinjama planovi su uglavnom da osvoje mandat. Od 11 političkih subjekata čije smo web adrese posjetili samo njih četiri imaju jasno vidljiv program razvoja Bosne i Hercegovine u naredne četiri godine i to su: Stranka za BiH, Narod i pravda, Naša stranka i SDP BiH. Ostale stranke imaju programe ili političke ciljeve, ali nije eksplicitno naveden mandatni period 2022.-2026.
Na web stranici Stranke za BiH u rubrici programska deklaracija navedeno je 12 prioriteta među kojima su prva tri: izgradnja funkcionalne Bosne i Hercegovine i ustavne promjene, euroatlanski put i vanjska politika i državna imovina.
Iako je jedna od najvećih stranaka u BiH i ima aktivne naloge na društvenim mrežama, komunikacija SNSD-a sa biračima u smislu predstavljanja programa zakazala je na njihovoj web adresi. Iako u rubrici Opšti izbori 2022 imaju opis Ovdje možete preuzeti promotivne materijale za Opšte izbore 2022, ponuđena opcija nije u funkciji.
Na svojoj web stranici SDS nema plan i program za predstojeći mandat, kao ni PDP. SBB nema objavljen program, ali ima rubriku Politika SBB-a iz koje nije jasno kada je objavljeno niti da li je to program SBB-a. DF – ima program usvojen 2021., ali preciznijih odrednica i poveznica sa trenutnim izbornim ciklusom nema. Ni SDA na svojoj stranici nema program za izbore, ali imaju programsku deklaraciju iz 2019.
NAŠA STRANKA -ima posebnu stranicu na kojoj je jasno naznačeno da je to program 2022-2026. Pravda, ekonomija, ustav, ključni su prioriteti Naše stranke.
Svoj progam ima i NiP koji je predstavljen kao imitacija časopisa Time, sa naslovnom stranom, sadržajem i u formi časopisa. U vrhu prioriteta je antikorupcija, zatim odgoj, obrazovanje te privreda.
DNS nema jasan program na svom web portalu, a SDP – na 177 strana predstavlja svoj program 2022-2026.
Primjetno je da stranke ne rade dovoljno na promociji svog programa i da se umjesto toga bave banalnijim stvarima, i diskreditaciji protukandidata.
Ivana Marić, politička analitičarka za BUKU kaže da su nakon rata, bh. političke stranke, demokratski početnici, vidjeli da u demokratskim državama političke stranke imaju, ne samo programe, već i da za svake izbore naprave izborne programe u kojima navedu šta će sve uraditi u predstojećem mandatu. Birači bi onda na osnovu tih programa, odlučili koju stranku da podrže.
„Tako su i bh. političke stranke prije nekih desetak-petnaest godine počele praviti izborne programe. To je više bio spisak lijepih, prepisanih i najčešće, neostvarivih želja, koje su lijepo izgledale na papiru. Međutim, u BiH stranke se ne dijele na ljevicu, centar i desnicu, već se svi oni manje više bore za iste stvari. Ustvari, svi oni samo govore da će se boriti za iste stvari, za koje znaju da su građanima najvažnije. Zbog toga građani i ne vide te razlike između stranaka, koje su navedene u njihovim programima. Tako se izborna kampanja među sva tri naroda, svela na to da se dokaže ko će biti najbolji zaštitnik svog naroda“, kaže Marić.
Cijeni da su političke stranke shvatile da građani ne čitaju ni programe stranaka, a posebno ne izborne programe. Zato se više ne trude da naprave, dodaje, ni te lažirane programe, koje su jedno vrijeme pravili.
„To i nije neka velika šteta, jer nakon formiranja vlasti, većina njih dobije amneziju i ne sjećaju se šta su sve obećali građanima. Njihova jedina vodilja postaje lična zarada. Još više je strašno to što se ni nakon izbora ne prave programi rada vlada, već svako radi šta hoće u reonima, koje dobiju podjelom vlasti. Jedina iznimka je bila Vlada KS, koja je formirana nakon izbora 2018, a koju je činilo šest stranka. Ta Vlada je imala program sa popisom konkretnih mjera koje planiraju realizirati tokom mandata. Mnoge od tih mjera su i implementirali bez obzira što su ih smijenili nakon nekih godinu dana“, dodaje Marić.
Predsjednik strateškog odbora koalicije „Pod lupom“ Vehid Šehić za BUKU kaže da su se politički subjekti i stranke ranije ponašali drugačije.
„Oni su imali svoje jednogodišnje programe, a naročito kada su izbori i kada je u pitanju politički sistem, ekonomska politika, socijalna politika, zaštita ugroženih grupa stanovništva u Bosni i Hercegovini. Međutim, to u zadnje vrijeme nemamo iako vidimo sada predizbornu kampanju koja se vodi, to je kampanja gdje govore o prošlosti, a ne o sadašnjosti i sutrašnjem danu. U principu, to ih i ne interesuje većinom jer njihov motiv bavljenja politikom nije prosperitet ove države pa i bolji položaj građana ove države već kako sačuvati vlast“, rekao je Šehić za BUKU.
Dodaje da je ova izborna kampanja po mnogo čemu necivilizacijska.
„Ovo što mogu čuti u izbornoj kampanji je u nekim segmentima i morbidno, necivilizacijski, nekakvim prijetnjama, a to ne liči na predizbornu kampanju i to je dokaz da i naše političke stranke, ne sve, postoje isključivo iz interesa koji je motivisan materijalnim blagostanjem koje vlast/fotelja donosi. Ovo je sumrak političkog moralizma, političkih ideja. Svodi se na napade na političke protivnike“, kaže Šehić.
On strahuje da će ovakva predizborna kampanja mnoge ljude dovesti u situaciju da napuste BiH jer mnogi građani čekaju izbore da vide da li će se nešto desiti kako bi planirali da li uopšte ostati u ovoj državi ili ići dalje.
„Oni sve čine, ne svi, da što više građana Bosne I Hercegovine napuste ovu državu, pa ako se malo i vratimo, to neke političare ne brine jer “tu su roboti koji će zamijeniti živog čovjeka”. To je samo dokaz na koji način oni gledaju na građane-birače u ovoj državi“, mišljenja je Šehić.
Sead Numanović glavni urednik portala Politicki.ba sjeća se da su programi nekad bili “zanimljivi”. Onda se ispostavilo da je to “wish list”, “šuplja priča” koja zauzima jako puno papira, a ne znači ništa.
“I to je onda postalo “passe”. Ono što je trebalo, a što niko nije umio ni uraditi je neka vrsta “highlights” – takstativno nabrojano 10 stvari s kredibilnim ljudima koji će objasniti kako će se to uraditi. U suštini, mogle su biti i dvije stvari. No, to je izostalo zato što je kampanja od početka, a ona traje već više od godinu dana, bila bazirna na ličnostima”, rekao je Numanović za BUKU.
Vjeruje da će ovi izbori, kao malo koji prije, biti “protiv”. I to “protiv” jedinki.
“Programi u takvoj utrci nemaju šanse. Problem je globalne prirode. Trump je imao program koji je bio sulud. No, pobijedio je (i mogao bi opet) jer je lukavo koristio društvene mreže, bio nekonvencionalan, uzdrmao sistem – establišment. To mu je dalo kredit u američkim biračima za novi mandat. Šta je uradio? Dar mar! Teško da se na jednom mjestu mogu pobrojati istrage, optužnice i suđenja. a opet – mogao bi ponovo postati predsjednik SAD – ako ne vodeće, on jedne od vodećih demokratija svijeta. Šta vam to govori”, dodaje Numanović.
Ekologiji u debatama nema mjesta
I kada objave izborne programe ili programe stranaka u tim dokumentima ekologija i ekološki problem spominju se sporadično, površno ili na začelju prioriteta. Par izuzetaka govori da je nekim opcijama ekologija više bitna u odnosu na velike stranke.
Eko akcija priredila je izvod iz programa političih stranaka za izbore 2022. Aktivista ovog udruženja Anes Podić kaže da u programima stranaka ima ekologije, ali nedovoljno.
“Daleko manje nego što je potrebno, s obzirom na razmjere i poguban utjecaj okolišnih problema na zdravlje stanovništva i održivi razvoj. Nama se čini da za nedovoljnu zastupljenost okoliša u predizbornom vremenu i izbornim programima, dobar dio krivice snose i mediji. Na brojnim debatama, jedva da je iko od novinara išta pitao stranačke kandidate vezano za okoliš. Od izbora do izbora vrte se iste teme”, govori Podić.
Numanović ipak vjeruje da je ekologija “in”.
“U kratkom roku dobili smo nekakve četiri “zelene” partije u entitetu FBiH. Svi oni vidjeli su u momentu odlučivanja kojim će putem dalje da zeleni u Evropi dobijaju, pa se i oni zaputili, a svi su već dobrano u politici i bolje da ne gledamo šta su u ekologiji uradili za svo vrijeme dok su bili u vlasti (a biti i opozicioni poslanik u nekom od parlamenata jeste neka vlast). I svi su se ti “zeleni” okitili tom odrednicom, i nastavili svojim robustnim automobilima dolaziti na posao i ići u prodavnice… niko se ni romobila nije sjetio”, skeptičan je Numanović.
Denis Žiško, koordinator programa “energija i klimatske promjene” Aarhus centra u BiH govoreći za BUKU kaže da je nedovoljna zastupljenost ekoloških tema u predizbornim programima još jedan dokaz da naše političke partije nemaju programe nego se njihove kampanje svode na populizam i dnevnu politiku te da “pošto okoliš, odnosno zaštita životne sredine, u ovom momentu nije tema o kojoj se puno priča u svijetu pa i kod nas, samim tim je došla na začelje prioriteta jer nemaju narativ, nemaju nešto što bi mogli iskoristiti kao materijal za promociju svog rada.”
Prioritet je, dodaje, energetska stabilnost i pokušaj kandidata da uvjere građane da će im obezbijediti pelet, struju i ostale energente kako se tokom zime ne bi smrzavali.
“To je top prioritet pored onih stalnih priča koje se ponavljaju od izbora do izbora, prijetnje od strane drugih. To su dvije teme koje su se koristile u ovoj političkoj predizbornoj kampanji, tako da je zaštita ili ekologija došla na začelje jer to nisu mogli prodavati kao nešto što će vući građane da glasaju za njih, nažalost. To je još jedan dokaz da naši političari ne gledaju dugoročno, da nemaju nikakve planove ili strategije za dugoročni razvoj ove zemlje nego se svodi na to da dobiju izbore i da vladaju našim parama sledeće dvije ili četiri godine” govori Žiško.
S obzirom na to da potenciraju etnonacionalna pitanja i bore se za status “najlegitimnijeg” i “najodanijeg” predstavnika entičke skupine, programi im nisu ni bitni. U dosadašnjim izbornim ciklusima vidjeli smo da nisu ni građanima, piše BUKA.