Članovi Ekspertskog tima BiH za praćenje stanja i aktivnosti u vezi s problematikom odlaganja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva na Trgovskoj gori posjetili su početkom septembra “Krško” i to na poziv hrvatskog Fonda za finansiranje razgradnje.
Nakon toga, nekoliko dana kasnije, u Dvoru je održan sastanak sa članom Ekspertskog tima Miroslavom Drljačom, koji je i načelnik susjednog Novog Grada i Snježanom Cvijić Amulić iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda na temu seizmologije i seizmotektonike.
Cvijić Amulić za “Glas” je istakla da je dozvoljena razmjena informacija sa kolegama na “Čerkezovcu” i da je ostalo da se tehnički podesi server u Srpskoj da pristupa kanalima koje će otvoriti suprotna strana što bi, kaže, trebalo biti veoma brzo urađeno.
Seizmološka služba, pojasnila je, radi na način da se podaci razmjenjuju u realnom vremenu.
– Sve što se trenutno dešava tamo kad je riječ o tektonskim pomjeranjima i mi ćemo imati uvida u to i moći da lociramo i najmanje zemljotrese na tom području – rekla je Cvijić Amulić.
Postavljenje seizmoloških stanica je, kaže, obaveza pred velike projekte.
– Kao služba tražili smo pristup podacima. To nam je bitno jer u blizini prolazi veoma ozbiljan rasjed koji se pruža od Banjaluke preko Potkozarja te između Novog Grada i Kostajnice ulazi u Hrvatsku, a njegovi dijelovi su radili i skoro kada je došlo do petrinjskog zemljotresa. Moramo da znamo gdje se dešavaju epicentri potresa i vidimo da li se ta energija odvija na tom rasjedu ili nekom drugom, odnosno da li ima razloga da se, s te strane, to odlagalište premjesti na drugu lokaciju – istakla je Cvijić Amulić.
Stav svih strana u BiH jeste to da je ta lokacija nedopustiva jer je u slivu Une, koja je zaštićeno područje, a posebno se upozorava da bi odlaganjem otpada oko 70 odsto potencijalnog negativnog oticaja osjetila BiH. Uz sve to je upozoravano da je taj dio veoma trusno područje.
Osim Ekspertskog tima, u BiH funkcioniše i Pravni tim koji je nedavno završio strategiju u kojoj su pobrojali opcije koje su na raspolaganju domaćim vlastima.
Potrebno je, navode, jačati diplomatiju, aktivirati i države kroz koje protiče Dunav, od ušća Save, te obezbijediti uslove za vođenje spora pred hrvatskim sudovima, ali i u Evropskom sudu za ljudska prava i Hagu.
Stav Fonda
Iz hrvatskog Fonda za finansiranje razgradnje ove nuklearne elektrane u petak su poručili da će u Centru za zbrinjavanje radioaktivnog otpada na lokaciji “Čerkezovac” zbrinjavati nisko i srednje radioaktivni otpad iz NE “Krško” te institucionalni otpad iz Hrvatske, ali ne i nuklearno gorivo. Tvrde da će se nuklearno gorivo iz NE dugoročno skladištiti u suhom skladištu na lokaciji elektrane, piše Glas Srpske.
