Nesumnjivo da su uzroci ovakvih promjena u napretku medicine koja na sreću uslovljava pad broja mrtvorođene djece, u ekonomskim problemima koji mlade nagone da kreiraju ili šire porodice nakon 30. godine, te u općem trendu u Evropi koji je uzrokovan, između ostalog, dijelom karijernom emancipacijom žena te manjkom pritiska tradicionalnih zajednica.
Bez obzira na navedeno, iz posljednjeg biltena Agencije za statistiku može se izvući zaključak da će u narednim godinama najveći procenat rađanja zauzimati žene između 30 i 34 godine starosti.
Treba istaći da je riječ o rađanju bez obzira na redoslijed djeteta u porodici.
Naime, u 2019. godini došlo je do najvećeg približavanja te starosne grupe grupi koja godinama drži većinu u spomenutoj demografiji – ženama između 25 i 29 godina. Dakle, u prošlog godini broj živorođene djece bio je 28.360, a najveći udio drži spomenuta starosna grupa – 8.650.
Ipak, broj živorođene djece u starosnoj grupi majki od 30 do 34 godine iznosio je 8.242, čime se zaključuje da je razlika svega 408.
Temelj predviđanja o preokretu koji bi se prvi put u historiji Bosne i Hercegovine mogao desiti uskoro možemo naći u podacima za “bitku” koja se vodila prije 20 godina i to između populacije majki od 20 do 24 godine, koja je tradicionalno dominirala, i populacije majki u dobi od 25 do 29 godina.
Većinu je godinama činila mlađa populacija, ali je prestizanje počelo već 1996. godine. Četiri godine kasnije razlika je iznosila svega 418, da bi 2002. starija populacija preuzela “vodstvo”.
Ukoliko se scenarij ponovi, najdalje 2021. godine mogli bismo vidjeti statistiku u kojoj najviše djece rađaju žene u starosnoj dobi od 30 do 34 godine.
Redni broj
S obzirom na to da je spomenuta statistika bez filtera o redoslijedu djeteta u porodici, dotaknimo se sada tog aspekta, a koji također pokazuje da tu trend ide u jednom smijeru – prema sve većem odgađanju zasnivanja porodice.
Iz ovih podataka će biti vidljivo kako činjenica da rađanje sve češće nakon 30. godine nema veze s potencijalnim skokom u rađanju trećeg ili četvrtog djeteta.
Bez obzira na navedeno, iz posljednjeg biltena Agencije za statistiku može se izvući zaključak da će u narednim godinama najveći procenat rađanja zauzimati žene između 30 i 34 godine starosti.
Treba istaći da je riječ o rađanju bez obzira na redoslijed djeteta u porodici.
Naime, u 2019. godini došlo je do najvećeg približavanja te starosne grupe grupi koja godinama drži većinu u spomenutoj demografiji – ženama između 25 i 29 godina. Dakle, u prošlog godini broj živorođene djece bio je 28.360, a najveći udio drži spomenuta starosna grupa – 8.650.
Ipak, broj živorođene djece u starosnoj grupi majki od 30 do 34 godine iznosio je 8.242, čime se zaključuje da je razlika svega 408.
Temelj predviđanja o preokretu koji bi se prvi put u historiji Bosne i Hercegovine mogao desiti uskoro možemo naći u podacima za “bitku” koja se vodila prije 20 godina i to između populacije majki od 20 do 24 godine, koja je tradicionalno dominirala, i populacije majki u dobi od 25 do 29 godina.
Većinu je godinama činila mlađa populacija, ali je prestizanje počelo već 1996. godine. Četiri godine kasnije razlika je iznosila svega 418, da bi 2002. starija populacija preuzela “vodstvo”.
Ukoliko se scenarij ponovi, najdalje 2021. godine mogli bismo vidjeti statistiku u kojoj najviše djece rađaju žene u starosnoj dobi od 30 do 34 godine.
Redni broj
S obzirom na to da je spomenuta statistika bez filtera o redoslijedu djeteta u porodici, dotaknimo se sada tog aspekta, a koji također pokazuje da tu trend ide u jednom smijeru – prema sve većem odgađanju zasnivanja porodice.
Iz ovih podataka će biti vidljivo kako činjenica da rađanje sve češće nakon 30. godine nema veze s potencijalnim skokom u rađanju trećeg ili četvrtog djeteta.
Kada je u pitanju 2019. godina, prosjek dobi žena koje rađaju prvi put je 27,68, što predstavlja najveći prosjek nakon rata. Također, prosjek dobi žena koje rađaju drugo dijete je rekordan i iznosi 30,22.
Zadržali smo se na spominjanju samo ovog dijela statistike, jer najveći broj žena u BiH rađa uglavnom samo dvoje djece.
O kakvom se skoku radi pokazuje podatak za 2010. godinu gdje je prosjek dobi žene koja prvi put rađa bio 24,34 godine, a drugo dijete je na red dolazilo sa 26,92 godine.
Kada smo kod rednih brojeva, spomenimo da je u 2019. godini potvrđen ranije uspostavljen omjer. Najviše je rođeno prve djece, njih 13.321, drugo dijete je došlo u porodicu u 10.312 slučajeva, a treće u 3.526 slučajeva.
Četvrto dijete dobile su 794 porodice, a 381 porodica dobila je peto ili šesto dijete i više.
Zadržali smo se na spominjanju samo ovog dijela statistike, jer najveći broj žena u BiH rađa uglavnom samo dvoje djece.
O kakvom se skoku radi pokazuje podatak za 2010. godinu gdje je prosjek dobi žene koja prvi put rađa bio 24,34 godine, a drugo dijete je na red dolazilo sa 26,92 godine.
Kada smo kod rednih brojeva, spomenimo da je u 2019. godini potvrđen ranije uspostavljen omjer. Najviše je rođeno prve djece, njih 13.321, drugo dijete je došlo u porodicu u 10.312 slučajeva, a treće u 3.526 slučajeva.
Četvrto dijete dobile su 794 porodice, a 381 porodica dobila je peto ili šesto dijete i više.
U svim kategorijama kroz godine se bilježi pad, iako je omjer manje-više konzistentan.
Pozitivan podatak iz navedenog biltena kazuje da je 2019. zabilježen najmanji broj rođene djece kod djevojčica mlađih od 15 godina u posljednjih 20 godina – tek tri slučaja. Također, broj živorođene djece u populaciji od 15 do 19 godina je na najnižem nivou nakon rata – 851 slučaj.
Što se tiče dobrih vijesti, 2019. je zabilježen najmanji broj mrtvorođene djece u posljednjih 18 godina, uz izuzetak 2014. Tada je zabilježen rekordno nizak broj od 77 slučajeva, nakon čega je uslijedio nagli rast 2015.
Pozitivan podatak iz navedenog biltena kazuje da je 2019. zabilježen najmanji broj rođene djece kod djevojčica mlađih od 15 godina u posljednjih 20 godina – tek tri slučaja. Također, broj živorođene djece u populaciji od 15 do 19 godina je na najnižem nivou nakon rata – 851 slučaj.
Što se tiče dobrih vijesti, 2019. je zabilježen najmanji broj mrtvorođene djece u posljednjih 18 godina, uz izuzetak 2014. Tada je zabilježen rekordno nizak broj od 77 slučajeva, nakon čega je uslijedio nagli rast 2015.
Na sreću, trend je u opadanju i prošle godine su zabilježena 82 slučaja, odnosno stopa od 2,9.
zosradio.ba/https://www.klix.ba/
