Delegacija EU u Sarajevu i Centralna izborna komisija BiH su u saradnji s Agencijom za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka (IDDEEA) prije nešto manje od mjesec dana počele projekat testiranja novih tehnologija u izbornom procesu, ali političke stranke u BiH u međuvremenu nisu pokazale interes da se ovaj projekt podrži.
S obzirom na to da je za korjenitije reforme izbornog procesa u smislu jačanja integriteta potrebno obezbijediti parlamentarnu većinu za izmjenu zakona i propisa, ponovo postoji opasnost da zbog nezainteresovanosti politike naredni lokalni izbori 2024. godine budu provedeni na nedovoljno transparentan način.
Maksida Pirić, portparolka CIK-a, za “Nezavisne novine” je potvrdila da su u toku tehničke predradnje da bi se testiranje novih tehnologija moglo provesti, o čemu će javnost biti blagovremeno informisana.
Željko Bakalar, član CIK-a, rekao je da CIK očekuje da institucije i tijela vlasti BiH konačno pokažu podršku za napore koje provodi CIK.
“CIK BiH kontinuirano zagovara uvođenje tehnologija i digitalizaciju pojedinih faza izbornog procesa u cilju vraćanja povjerenja građana u izborni proces, te je jasno i snažno opredijeljen za jačanje integriteta izbornog procesa. Po mišljenju Europske komisije po zahtjevu BiH za članstvo u EU, nužno je osigurati da se izbori provode u skladu sa europskim standardima uvažavajući relevantne preporuke OSCE/ODIHR i Venecijanske komisije, te osigurati transparentnost financiranja političkih stranaka”, rekao je Bakalar za “Nezavisne novine”.
CIK je i prije prethodnih opštih izbora uputio dopis parlamentu BiH u kojem je ne samo upozorio da je potrebno na vrijeme započeti zakonodavne procedure da se sve izmjene završe prije raspisivanja izbora, nego je predložio i neke od modela koji bi mogli biti primijenjeni.
U dopisu, koji je u posjedu “Nezavisnih novina”, CIK je parlamentu BiH u novembru 2021. godine predložio nekoliko modela, od onih za koje nije potrebno mijenjati zakone, pa do opsežnijih izmjena, koje uključuju uvođenje skenera i druga unapređenja.
“Za provođenje ova dva rješenja (za koja nije potrebna izmjena Izbornog zakona) potrebno je hitno osigurati odgovarajuću opremu, i to ne kasnije do kraja februara 2022. godine, što uključuje i finansiranje usluge izrade i realizacije projektnog zadatka, te instaliranja opreme i izrade i instalisanja neophodnih softverskih rješenja”, navedeno je u dopisu, na koji su se političke stranke potpuno oglušile.
Takođe su podsjetili da su godinu dana ranije, u novembru 2020, poslali strateški dokument o izboru novih tehnologija i ukazali na nužnost da se pomenuti dokument razmotri, ali ni tada nije postojala zainteresovanost među političarima.
Inače, na konferenciji na kojoj su Suad Arnautović, predsjednik CIK-a, i Johan Zatler, šef Delegacije EU u BiH, predstavili pilot-projekat koji finansira EU istaknuto je da je CIK bio primoran da se obrati EU za pomoć jer domaće institucije ne pokazuju interes ni da finansiraju niti da unaprijede izborni proces. Zatler je tada rekao da postoji opravdano nepovjerenje građana u izborni sistem i da ga je potrebno unaprijediti.
Projekat predviđa simuliranje izbora kroz korištenje novih tehnologija na 165 biračkih mjesta u deset opština i gradova tokom 2023. godine.
Inovacije se odnose na automatizovan sistem evidencije otiska prsta glasača, čime će se sa stoodstotnom sigurnosti moći identifikovati svaki birač. Druga tehnologija se, kako je istaknuto, odnosi na onlajn unos rezultata sa svakog biračkog mjesta na sajt CIK-a. Na svakom biračkom mjestu će biti ajped sa softverom pomoću kojeg će se rezultati odmah unositi i pohranjivati u serveru. Ova unapređenja bi trebalo da riješe barem dio problema koji se odnose na slučajno ili namjerno pogrešno unošenje podataka s glasačkih mjesta na centralni server CIK-a.
Ovo je dio izmjena koje je ranije CIK predlagao za koje nije potrebna izmjena Izbornog zakona, dok će druga unapređenja, s obzirom na manjak interesa domaćih političara, čekati dok se međunarodna zajednica ne odluči da izvrši pritisak, pišu Nezavisne novine.
