U okviru šestog panela Energetskog samita u BiH 2023 razgovaralo se o neiskorištenim potencijalima energetske efikasnosti u stambenom sektoru u Bosni i Hercegovini, koji je u lošem stanju i hitno mu je potrebna sanacija.
Radi se o jednom od najvećih potrošača energije, koji ima veliki potencijal za isplative uštede energije. Trenutno je prosječna potrošnja energije u stambenom sektoru u Bosni i Hercegovini preko pet puta veća od potrošnje u zemljama EU.
Sanja Kapetina, šef Odsjeka za sekundarnu energiju i projekte u Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine izjavila je u uvodu panela: „Neophodno je omogućiti sistemsko provođenje ovih strategija, odnosno razviti Programe obnove na čemu se intezivno radi u oba entiteta, a koji će biti bazirani na održivim modelima, sa jasno definisanim koracima. Samo na ovaj način ćemo moći u potpunosti iskoristiti ovaj, kako i sam naziv panela kaze – neiskorišteni potencijal stambenog sektora. Koliki je taj potencijal jasno se vidi iz samih nacrta strategija obnove zgrada ali i iz nacrta NECPa, kojim je procijenjeno da je za realizaciju mjera iz Strategija obnove zgrada samo do 2030. godine potrebno izdvojiti preko 2 milijarde KM.“
UNDP pruža podršku jedinicama lokalne samouprave u BiH u dekarbonizaciju stambenog sektora na strukturiran, sistematičan i strateški način. „Uz podršku Švedske i u bliskoj saradnji sa 36 opština/gradova u cijeloj zemlji, radimo na izradi Studija energetske efikasnosti, koje predstavljaju primarni alat za utvrđivanje stanja stambenog sektora i potencijala za njegovo unapređenje u svakom od ovih lokalnih zajednica, nakon čega ćemo ih podržati da razviju finansijski mehanizam za implementaciju ovih mjera. To znači da će biti analizirano oko 14.000 domaćinstava kako bi se dobile adekvatne informacije o potrebama i potencijalnim rezultatima. Uvidjeli smo da su neophodna ulaganja izuzetno velika ali da postoji spremnost građana i lokalnih zajednica za ovaj korak.“ izjavio je Siniša Rodić, menadžer programa za ublažavanje klimatskih promjena u UNDP BiH.
Učesnici panela s u bili: Tijana Marjanac, Fond za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost Republike Srpske, Jasmina Kafedžić, Fond za zaštitu okoliša FBiH, Goran Mišić, Fond za zaštitu okoliša TK, Mladen Ilijević, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Republika Hrvatska, Milan Macura, Ured za energetsku efikasnost, Srbija i ostali.
„Najveći i praktično neiskorišten potencijal za mjere energetske efikasnosti u Bosni i Hercegovini je u sektoru stambenog stanovanja, naročito u zgradama kolektivnog stanovanja. Kako bi se dostigao nivo masovne obnove kako individualnih kuća tako i zgrada kolektivnog stanovanja kada je energetska efikasnost u pitanju, GIZ u ime Savezne vlade Njemačke podržava izradu strateških i programskih okvira potrebnih za kvalitetnu i sistemsku implementaciju mjera u stambenom sektoru”, istakao je Esad Smajlović, viši savjetnik GIZ-a
Uz tehničku asistenciju GIZ-a, u završnoj fazi izrade je „Program stambene obnove, individualno i kolektivno stanovanje“ na osnovu kojeg će Vlada FBiH donijeti Odluku kojom se provođenje programa povjerava Fondu za zaštitu okoliša FBiH. „Ovim će biti osigurana grant sredstva za sufinansiranje provođenja mjera energijske efikasnosti u domovima građana. Dok čekamo usvajanje Programa, uskoro će biti dostupan dio sredstava iz budžetske podrške EU u iznosu od 13 miliona KM a koja će Fond putem javnih poziva staviti na raspolaganje svim zainteresovanim građanima za provođenje mjera energijske efikasnosti“, najavila je Jasmina Kafedžić, rukovodilac Sektora energijske efikasnosti Fonda za zaštitu okoliša FBiH.
Više od 98% stambenih zgrada u BiH izgrađeno je do 2010. godine, prije nego što su uvedeni propisi o energetskoj efikasnosti zgrada. Stoga su gotovo sve stambene zgrade izgrađene bez uzimanja u obzir njihovih energetskih karakteristika, a ni carbon footprint-a. Imaju lošu toplotnu izolaciju i stare sisteme grijanja i rasvjete.
„Energetska efikasnost u stambenim zgradama nije samo tehnologija, već i saradnja između zainteresovanih strana koje koriste stambene objekte. Najbolji način za rješavanje ovog energetskog problema je da se pronađe savršen spoj između proizvodnje energije i potrošnje, a to je moguće samo kada zainteresovane strane koje koriste zgrade sa različitim funkcijama sarađuju“, zaključio je Wojciech Belch, Univerzitetski centar za energetski efikasne zgrade, Češki tehnički univerzitet u Pragu.
Vlada Sjedinjenih Američkih Država, kroz Projekat asistencije energetskom sektoru Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID EPA), Britanska ambasada Sarajevo, Evropska unija u Bosni i Hercegovini, Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ) u ime Savezne vlade Njemačke, Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP) u Bosni i Hercegovini i Ministarstvo vanjskih poslova Republike Češke, ovogodišnji su organizatori samita. Od 26. do 28. aprila Samit je okupio predstavnike izvršne i zakonodavne vlasti, stručnjake iz oblasti energetike i poslovne subjekte koji će kroz sedam tematskih panela, radionice te prezentacije aktuelnih projekata diskutovati o najaktuelnijim pitanjima energetskog sektora u BiH.
Najveći samit ove vrste u Bosni i Hercegovini, ima za cilj da postavi najvažnija pitanja iz oblasti energetike i okupi ključne domaće i međunarodne aktere. Energetski samit u Bosni i Hercegovini 2023 organizira se pod pokroviteljstvom Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Državne regulatorne komisije za električnu energiju, Regulatorne komisije za energetiku Republike Srpske i Regulatorne komisije za energiju Federacije Bosne i Hercegovine.
