Poseban izvještaj Ombudsmana za djecu “Vršnjačko nasilje u vaspitno-obrazovnim ustanovama”, pokazuje da je vršnjačko nasilje u porastu.
Poslužitće kao putokaz u izradi novog protokola u slučaju nasilja, zlostavljanja i zanemarivanja djece, koji treba da definiše jasne procedure i postupanja svih subjekata zaštite.
“Moj sin je u strahu i osjeća se nesigurno u školi, jer su ga dva puta fizički napali vršnjaci”, kaže otac pretučenog dječaka koji je insistirao na anonimnosti da ne bi sinu napravio problem.
Razgovarao je sa direktoricom, obaviještena je policija. Učeniku je sniženo vladanje i sve se završilo na tome. Roditelji učenika koji je napao njegovog sina nisu htjeli da sarađuju.
“Oni su rekli – nemojte nas zvati za takve stvari, mi ćemo prijaviti policiji da prijetite. Sad se ja pitam šta ako se to desi i treći put, kako da reagujem, koga da zovem, da li mi roditelji treba da preduzmemo sami neke korake”, kaže otac pretučenog dječaka.
Sve kreće iz kuće. Psiholozi upozoravaju da zbog modernih tehnologija djeca gube kontakt sa realnošću u kojoj agresivnost postaje normalan način komunikacije. Prevelika zaštita djece od strane roditelja dodatno pogoršava odnose sa vršnjacima.
“Svijet igrica, svijet filmova, čak i crtanih filmova koji su u posljednje vrijeme nasilni u njima oblikuju neku novu normalnost, tako da je to njima normalno. Ako djecu od malena ne učite nekim vrijednostima, kasnije će teško da ih usvoje”, kaže psihologinja Vanja Blaženović.
Istraživanja pokazuju da je u osnovnim školama izraženije fizičko nasilje, a u srednjim školama verbalno nasilje i socijalna isključenost.
Ombudsman za djecu ističe da je u svim slučajevima nasilja važno reagovati i imati jedinstven pravac djelovanja, počevši od roditelja, škole, policije, Centra za socijalni rad. Nedopustiva su različita tumačenja nasilja.
“Nedavno jedan slučaj vršnjačkog nasilja koji je prijavljen, stigao je odgovor škole da je stručni tim zaključio da nema elemenata vršnjačkog nasilja, a istovremeno se protiv tog djeteta pokreće krivični postupak zbog nanošenja teške tjelesne povrede”, tvrdi ombudsman za djecu RS Gordana Rajić.
O izvještaju Ombudsmana za djecu raspravljalo se i u Narodnoj skupštini.
“Da vidimo odgovornost. Pa kad se smijeni jedan direktor, vidjećemo da li će drugi tako nonšalantno da se ponašaju i biti slijepi na nasilje”, kaže zastupnik u Narodnoj skupštini RS Đorđe Vučinić.
“Trebamo da potpišemo objedinjeni protokol vezano za nasilje, zanemarivanje i zlostavljanje od strane Ministarstva prosvjete, Ministarstva zdravlja, Ministarstva unutrašnjih poslova i Ministarstva sporta”, smatra ministrica prosvjete i kulture RS Željka Stojčić.
Dvadeset posto anketiranih srednjoškolaca je doživjelo neki vid nasilja tokom školovanja, od čega 70 odsto u učionici. Jedna trećina učenika je priznala da je gledala i nije prijavila nasilje, a jedna trećina da nakon prijave niko nije reagovao.
