Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine (ANUBiH), Odjeljenje prirodnih i matematičkih nauka, Komisija za poljoprivredu i ruralni razvoj, organizirala je okrugli sto na temu “Problem depopulacije ruralnih prostora u Bosni i Hercegovini – izazovi i perspektive”.
Cilj okruglog stola je, kako je naveo profesor Hamid Čustović, dopisni član ANUBiH-a, upozoriti na razmjere i mnogobrojne posljedice kontinuirane depopulacije ruralnih prostora u Bosni i Hercegovini, te ukazati na održivost (preostalih) ruralnih naselja u demografskom i ekonomskom pogledu, ističući moguće prakse i politike koje bi doprinijele poboljšanju stanja.
Uvodničar na okruglom stolu bio je profesor Mirza Emirhafizović sa Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu, koji ističe da je socio-ekonomska tranzicija koja je uslijedila nakon rata, uz teško ratno naslijeđe, proizvela permanentnu krizu koja se odrazila na populacijski proces.
“Rijetke su općine koje bilježe veći broj živorođenih od broja umrlih – tek nekoliko u Federaciji BiH. Samo po osnovi negativne prirodne promjene, Bosna i Hercegovina je od 2011. do 2022. godine izgubila više od 113 hiljada stanovnika. Migracijski tokovi unutar države uglavnom su usmjereni ka glavnim urbanim centrima, pri čemu prednjači Kanton Sarajevo. Već je na stotine sela potpuno prazno ili tek s nekoliko stanovnika, uglavnom u trećoj životnoj dobi. U nekim slučajevima sela ostaju bez seljačke perspektive, bilo iz razloga što nema mladih ili nisu zainteresirani za bavljenje poljoprivrednom, što se uglavnom događa sa selima koja gravitiraju urbanim centrima”, naveo je Hafizović.
Problem depopulacije ruralnih područja, posebno zadržavanja mladih na selu, je vrlo složeno pitanje koje zahtijeva angažman cijelog bosanskohercegovačkog društva i multisektorski pristup, kako je zaključeno na okruglom stolu. S tim u vezi, učesnici okruglog stola su saglasni da je neophodno razvijati multidisciplinarne strategije ruralnog razvoja, koje ne bi samo uključivale razvoj poljoprivrede, već i svih ostalih sektora i infrastrukture kako bi se stvorili preduslovi za optimalan život stanovništva u ruralnim područjima.
Dobre EU prakse ukazuju da je uz strategije neophodno razvijati dobru koordinaciju politika i implementaciju mjera po horizontalnoj i vertikalnoj osnovi, te kontinuirani monitoring od stane najeminentnijih stručnjaka iz različitih oblasti života i rada kako se implementacija strateških mjera uspješno implementirala i sredstva racionalno koristila.
Da bismo razmišljali u pravcu održivosti ruralnih područja, a imajući u vidu raspoloživi potencijal, neophodno je istovremeno razvijati poljoprivredu i šumarstvo u skladu sa ciljevima Agende 2030, pri čemu se bez ekonomskog interesa i motivacije ne može očekivati razvoj ruralnih područja niti ostanak stanovništva. Posebno je naglašena potreba za promjenom u obrazovanju kadrova od srednje škole do fakulteta u oblasti poljoprivrede i šumarstva, kao i u cjelokupnom konceptu ruralnog razvoja.
Učesnicima se također obratio i profesor Rifat Škrijelj, rektor Univerziteta u Sarajevu, koji je ponudio podršku Univerziteta u Sarajevu ANUBiH-u, te pozvao akademsku zajednicu Bosne i Hercegovine da se priključi rješavanju ovih gorućih problema u društvu.
Izvor: Akta
