Bosna i Hercegovina, zemlja bogata prirodnim resursima i ljudskim potencijalom, nalazi se na raskrsnici između svoje turbulentne prošlosti i obećavajuće budućnosti. Uprkos značajnim izazovima, od političke nestabilnosti do ekonomske fragmentacije, ova balkanska država pokazuje znakove otpornosti i potencijala za rast. U ovom članku ćemo istražiti trenutno stanje bosanskohercegovačke ekonomije, analizirati ključne prepreke razvoju i razmotriti mogućnosti za napredak.
Daytonsko naslijeđe: Blagoslov ili prokletstvo?
Daytonski mirovni sporazum iz 1995. godine okončao je rat u Bosni i Hercegovini, ali je istovremeno stvorio kompleksnu političku strukturu koja i danas predstavlja izazov za efikasno upravljanje zemljom. Podjela na dva entiteta – Republiku Srpsku i Federaciju Bosne i Hercegovine – sa slabom centralnom vladom, često otežava donošenje i provođenje ekonomskih reformi na državnom nivou.
Ova politička kompleksnost direktno utječe na ekonomiju zemlje. Nedavni događaji u Republici Srpskoj, gdje su usvojeni zakoni koji omogućavaju ignorisanje odluka Visokog predstavnika i Ustavnog suda BiH, dodatno produbljuju institucionalnu krizu. Ovakvi potezi ne samo da narušavaju ustavni poredak, već šalju negativnu poruku međunarodnoj zajednici i potencijalnim investitorima, predstavljajući BiH kao nestabilno tržište.
Ekonomski model: Potreba za promjenom paradigme
Svjetska banka ističe da je ključni ekonomski izazov Bosne i Hercegovine neravnoteža u njenom ekonomskom modelu. Trenutne javne politike i poticaji favorizuju javni sektor nad privatnim, potrošnju nad investicijama, i uvoz nad izvozom. Ova neravnoteža koči razvoj dinamičnog privatnog sektora koji bi mogao biti pokretač rasta i zapošljavanja.
Za prevazilaženje ovih izazova, BiH mora stvoriti poslovno okruženje koje podržava privatne investicije, olakšava rast malih i srednjih preduzeća, te poboljšava izvozne performanse i produktivnost. Ovo zahtijeva koordinirane napore na svim nivoima vlasti, što je često otežano zbog političkih neslaganja.
Put ka Evropskoj uniji: Prilika za reforme
Bosna i Hercegovina je u decembru 2022. godine dobila status kandidata za članstvo u Evropskoj uniji, što predstavlja značajan korak naprijed. Međutim, Evropska komisija u svom godišnjem izvještaju iz novembra 2023. godine upozorava da je zemlja još uvijek u ranoj fazi uspostavljanja funkcionalne tržišne ekonomije.
Izvještaj ističe da je unutrašnje tržište BiH i dalje fragmentirano, što negativno utječe na poslovno okruženje. Visoka nezaposlenost i kontinuirana emigracija radne snage ostaju gorući problemi. Dodatno, Program ekonomskih reformi (ERP) zemlje ocjenjuje se kao nedovoljno kvalitetan, sa ograničenom implementacijom reformi.
Uprkos ovim izazovima, status kandidata za članstvo u EU pruža BiH priliku za ubrzanje reformi. Novi Plan rasta EU za Zapadni Balkan, predstavljen u novembru 2023. godine, nudi značajne ekonomske poticaje i mogućnost integracije u zajedničko regionalno tržište, što bi moglo dodati 10 posto ekonomijama zemalja Zapadnog Balkana.
Znakovi nade: Rast i investicije
Uprkos svim izazovima, bosanskohercegovačka ekonomija pokazuje znakove otpornosti. U 2022. godini, zemlja je ostvarila relativno snažan rast od 4,05 posto, iako je taj rast usporen na 2,1 posto u 2023. godini. Prognoze za 2024. godinu predviđaju umjeren rast od oko 2,9 posto. Ohrabrujuće je i to što je inflacija značajno pala tokom 2023. godine, sa visokih 14,1 posto na početku godine na nešto iznad 2 posto krajem godine.
Direktne strane investicije, iako i dalje skromne u apsolutnim iznosima, pokazuju trend stabilnog rasta posljednjih godina. U 2022. godini, prema podacima UNCTAD-a, iznosile su 661 milion dolara. Ovo ukazuje na rastući interes stranih investitora za bosanskohercegovačko tržište.
Sektori sa potencijalom: Energija, poljoprivreda i IT
Bosna i Hercegovina ima značajne prirodne resurse koji nude potencijal za razvoj u više sektora. Energetski sektor, posebno obnovljivi izvori energije poput hidroenergije, vjetra i solarne energije, predstavlja područje sa velikim mogućnostima za rast i investicije. Pored toga, tradicionalni sektori poput poljoprivrede i drvne industrije i dalje imaju značajan potencijal za razvoj.
Posebno obećavajući je IT sektor, koji nudi neke od najviših plata u zemlji. Razvoj ovog sektora mogao bi biti ključan u zadržavanju mladih, talentovanih stručnjaka u zemlji i smanjenju odliva mozgova. Međutim, nedavno objavljeni Indeks IT konkurentnosti Emerging Europe pokazuje da BiH zaostaje za drugim zemljama regiona, rangiravši se na posljednjem mjestu od 23 zemlje, iza Azerbejdžana. Ovo ukazuje na hitnu potrebu za ulaganjem u obrazovanje i infrastrukturu u IT sektoru.
Izazovi kao prilika za transformaciju
Bosna i Hercegovina se nalazi na prekretnici. Politička nestabilnost i kompleksna administrativna struktura i dalje predstavljaju značajne prepreke ekonomskom razvoju. Međutim, status kandidata za članstvo u EU, rastuće strane investicije i potencijal u sektorima poput energetike i IT-a pružaju osnovu za optimizam.
Ključ za budući uspjeh leži u sposobnosti zemlje da prevlada političke razlike i fokusira se na ekonomske reforme. Stvaranje povoljnijeg poslovnog okruženja, ulaganje u obrazovanje i infrastrukturu, te efikasnije korištenje prirodnih resursa mogli bi transformirati bosanskohercegovačku ekonomiju.
Put naprijed neće biti lak, ali uz pravilno usmjerene napore i podršku međunarodne zajednice, Bosna i Hercegovina ima potencijal da prevaziđe trenutne izazove i izgradi prosperitetnu ekonomiju koja će donijeti korist svim njenim građanima. Vrijeme je da se političke razlike stave po strani i da se fokus usmjeri na ekonomski razvoj koji će osigurati stabilnu i prosperitetnu budućnost za sve u Bosni i Hercegovini.
Izvor: Forbes
