Prema podacima Ureda za reviziju institucija BiH, u prošloj godini članovima upravnih i nadzornih odbora 15 državnih institucija na ime naknada iz budžeta BiH isplaćeno je više od šest miliona maraka! U najvećem broju slučajeva, članovi su visokopozicionirani uposlenici državnih institucija koji iz budžeta BiH uredno i na vrijeme dobivaju visoke plaće
Od zahtjeva da se od septembra svima koji plaću primaju iz državnog budžeta ukinu naknade za rad u upravnim i nadzornim odborima institucija BiH i parlamentarnim komisijama nema ništa.
Zastupnici i izaslanici Parlamenta BiH su od ponedjeljka na trosedmičnom kolektivnom godišnjem odmoru i eventualno bi tek nekada na jesen mogli donijeti odluku o ukidanju naknada, a kakvo je raspoloženje među njima „daj Bože kćeri da te car uzme“.
U prijevodu, takvom odlukom državni dužnosnici sami sebi bi izbili golemi novac, a prema onome što i kako rade osobni interes i puni džepovi su im najvažniji.
Uz plaću i naknade
Prema podacima Ureda za reviziju institucija BiH, u prošloj godini članovima upravnih i nadzornih odbora 15 državnih institucija na ime naknada iz budžeta BiH isplaćeno je više od šest miliona maraka! U najvećem broju slučajeva, članovi su visokopozicionirani uposlenici državnih institucija koji iz budžeta BiH uredno i na vrijeme dobivaju visoke plaće.
Primjerice, članovima tri tijela Parlamenta BiH – Vijeća nacionalnih manjina, Nezavisnog odbora za nadzor nad radom policijskih struktura i Nezavisnog odbora za nadzor nad izvršenjem krivičnih sankcija lani je isplaćeno više od 500.000 maraka na ime naknada za rad.
Posebna priča je Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje koji je 2014. godine porezne obveznike koštao 229.462 marke. Članovi iz reda posmatrača Šefika Hafizović i Ismet Šuljendić primali su naknadu u iznosu od 3.200 maraka mjesečno, entitetskim ministrima financija Zoranu Tegeltiji i Anti Krajini isplaćivano je svakog mjeseca po 2.080 maraka, predsjedavajućem Nikoli Špiriću 2.288 maraka. Inače, Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje sastaje se jednom u dva mjeseca.
Uzgred, prema jednoj odluci Vijeća ministara ukupna godišnja naknada pojedincu za rad u upravnim i nadzornim odborima institucija BiH ne može preći iznos od 19.800 maraka. Jasno je da se ta odluka ne poštuje.
Žiko Krunić, predsjedavajući Nezavisnog odbora Parlamenta BiH za policijska tijela, prošle godine primao je iz državnog budžeta naknadu od 1.596 maraka mjesečno. Zanimljivo je da Nezavisni odbor nije usvojio ni izvještaj o svom radu za prošlu godinu. Vjekoslav Vuković, predsjedavajući Odbora Parlamenta BiH za žalbe građana lani je na ime naknade dobivao 1.197 maraka mjesečno. Ili, Upravni odbor državne Agencije za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta lani je porezne obveznike koštao 74.555 maraka. Zanimljiv je i primjer iz Upravnog odbora Nezavisnog povjerenstva za nadzor nad izvršenjem krivičnih sankcija čiji je član Emir Mehmedović lani dobio naknadu u iznosu od 10.800 maraka.
Moguće falsificiranje zapisnika
Vijeće ministara i Parlament BiH kunu se gotovo pa svakodnevno da im je štednja novca poreznih obveznika prioritet, ali se rasipništvo nastavlja – svakog mjeseca se isplaćuju naknade bez obzira na rezultate rada i broj održanih sjednica.
Damir Arnaut, zastupnik SBB-a u Zastupničkom domu državnog Parlamenta predložio je izmjene i dopune Zakona o plaćama u institucijama BiH i nadležna parlamentarna povjerenstva zaključila su da se „mogu podržati principi prijedloga“. Prema tom prijedlogu, bile bi ukinute naknade članovima upravnih i nadzornih odbora institucija BiH, uključujući i parlamentarna tijela, za rad u tijeku radnog vremena. Međutim, Savez za promjene u kojem su SDS, PDP i NDP, smatraju da se radi o jeftinom potezu kojim se sustavno ništa ne rješava. Kako kaže Aleksandra Pandurević, zastupnica SDS-a u Parlamentu BiH, to je obična šminka, čak je moguće i falsificiranje zapisnika o održanim sjednicama tako da se navede da je počela u 17, a ne u 14 sati.
Ovakvim izmjenama i dopunama Zakona o plaćama u institucijama BiH ne mogu biti ostvarene uštede nego samo potpuno novim Zakonom o plaćama, novim Zakonom o sukobu interesa i novim Zakonom o radu u institucijama BiH – stav je Saveza za promjene.
– Pojedini članovi Vijeća ministara sjede u nekoliko upravnih i nadzornih odbora i na ime naknada dobiju više od po 30.000 maraka godišnje. U institucijama BiH više od 100 ljudi imaju veća primanja nego članovi Predsjedništva BiH, a nemaju nikakve odgovornosti. SDS zahtijeva da Parlament BiH ukine naknadu za rad u upravnim i nadzornim odborima državnih institucija i svih parlamentarnih komisija i tijela onim članovima koji plaću primaju iz državnog proračuna – poručuje zastupnica Pandurević. Kao primjer rasipništva ona navodi i Fiskalno vijeće BiH u čijem okviru je Savjetodavna grupa: „ Članovi te grupe su visokopozicionirani dužnosnici iz državnog i entitetskih ministarstava financija i svakog mjeseca iz proračuna naplate po 1.000 maraka na ime naknade“.
Inače, visinu mjesečnih naknada svaka državna institucija regulira i određuje za sebe svojom odlukom.
