Međunarodni monetarni fond (MMF) postoji 70 godina sa jednakim osnovnim mandatom. Bretonvudske institucije, Međunarodni monetarni fond i Svjetska banka, osnovane su 1944. godine, sa radom su počele 1945. godine na konferenciji u Bretonvudsu, prvenstveno zbog poslijeratnog uređenja međunarodnog monetarnog sistema (MMF) i obnove ratom porušene privrede (Međunarodna banka za obnovu i razvoj – IBRD ili Svjetska Banka). Članstvo je tada činilo oko 30 zemalja svijeta, uglavnom članice OEBS-a; danas su to globalne institucije, jer predstavljaju izraz međunarodne finansijske saradnje skoro svih zemalja svijeta (188 članica).
Mandat MMF-a, koji je ostao neizmijenjen do danas čini MMF jedinstvenom i univerzalnom institucijom. Svjetska banka se vremenom posvetila pružanju finansijske i savjetodavne pomoći zemljama u razvoju i za razliku od MMF-a, operativno funkcioniše kao banka.
Smisao univerzalnosti MMF-a ogleda se u sljedećem:
– spremnosti MMF-a da svim članicama u najkraćem roku pruži finansijsku pomoć za otklanjanje fundamentalnih makroekonomskih neravnoteža (funkcija finansiranja)
– obavezi MMF-a da redovno vrši sveobuhvatan nadzor makroekonomskog sistema svake članice i da svakoj članici, bez obzira na njenu finansijsku poziciju u MMF-u (dužnika ili kreditora ili između ove dvije krajnosti), na isti način pruži savjetodavnu pomoć u vezi sa makroekonomskim politikama (funkcija nadzora).
Kada se određena zemlja – članica suoči sa fundamenatalnom makroekonomskom neravnotežom, tada se u rješenje problema, na njen poziv, uključuje MMF. MMF kroz pregovore sa članicom donosi okvirni program strukturnih reformi – mjere i politike koje članica treba da usvoji i provede, kao i uslove koje zemlja treba da ispuni kako bi MMF odobrio odgovarajuću finansijsku pomoć. Pod strukturnim reformama se podrazumijevaju sveobuhvatne promjene u strukturi i međusobnom odnosu proizvoda i potrošnje zemlje, kao i promjene međusobnih odnosa ostalih makroekonomskih varijabli. Finansijska sredstva odobrena od MMF-a obično nisu dovoljna za rješenje problema, naročito zemalja u razvoju, čime se u rješenje problema uključuje Svjetska banka i druge finansijske institucije. Na taj način odobrena finansijska pomoć MMF-a predstavlja svojevrstan katalizator finansijske pomoći s obzirom na to da se šalje poruka ostalim bilateralnim i multilateralnim investitorima da u tu zemlju vrijedi ulagati, jer se obavezala da će izvršiti potrebne reforme privrednog sistema i unapređenje cjelokupnog institucionalnog okvira.
Upravo zbog navedene spremnosti da u najkraćem razumnom periodu odobri finansijska sredstva članicama i da je pomoć, kako finansijska tako i savjetodavna, dostupna tokom cijelog odobrenog perioda, za MMF se na engleskom jeziku kaže da je „Stand-by Lender”, što smo i mi usvojili na našem jeziku bez prevođenja. Stendbaj aranžmani su najčešće odobravana vrsta aranžmana, tj. standardni kreditni proizvod MMF-a; pored redovnog, postoji i stendbaj aranžman iz opreznosti kod kojeg se odobrena sredstva koriste samo ukoliko se ukaže potreba. Postoje sljedeća finansijska pravila za odobren stendbaj aranžman: odobrava se fazno, ili rečeno uobičajenim terminom MMF-a, u tranšama;
prva tranša se odobrava neposredno po odobrenju SBA, dok odobrenju ostalih tranši prethodi dolazak misije osoblja MMF-a koje vrši pregled ispunjenosti zacrtanih mjera i politika sadržanih u Pismu namjere, koje se prema potrebi, konstatno dopunjava, modifikuje;
svaka tranša dospijeva nakon dvije godine i jednog kvartala od datuma kada je odobrena;
svaka dospjela tranša se dalje plaća u osam jednakih rata kvartalno;
postoji mogućnost da se prvobitno odobren SBA poveća u smislu odobrenja dodatnog iznosa kao i da se produži rok trajanja SBA.
U dosadašnjoj istoriji članstva u MMF-u, Bosna i Hercegovina je koristila četiri stendbaj aranžmana. Prva dva su u potpunosti otplaćena, treći je u krajnjoj fazi otplate, a četvrti je u toku korišćenja (planiran završetak je u junu 2015. godine). Specifičnost četvrtog SBA, koji je u toku, je da je naknadno produžen i uvećan, kao i da je još jednom uvećan za iznos pomoći za prirodne katastrofe – poplave koje su zadesile BiH u maju 2014. godine.
Pismo namjere prema MMF-u potpisuju vlasti članice, a u slučaju BiH potpisnici su: predsjedavajući Vijeća ministara BiH, predsjednici/premijeri vlada Federacije BiH i Republike Srpske, ministar finansija i trezora BiH, ministri finansija Federacije BiH i Republike Srpske i guverner CBBiH.
Kada se govori o funkciji nadzora MMF-a, tada se pod tim podrazumijevaju obavezne, bilateralne i redovne konsultacije po članu IV Statuta MMF-a. Standarno se izvode godišnje, iako cijeli ciklus može da traje 15 mjeseci. Značaj bilateralnog nadzora se ogleda u kontinuiranom i sveobuhvatnom praćenju i analizi makroekonomskih pokazatelja, kao i krajnjem rezultatu konsultacija – izvještaju i preporukama koji se javno objavljuju za svaku zemlju. Korisnici objavljenih pokazatelja i informacija su analitičari sa svjetskih finansijskih tržišta, agencije za određivanje kreditnog rejtinga zemalja čiji rezultati utiču na očekivanja investitora i visinu premije za kreditni rizik zemlje prilikom određivanja cijene njenog duga.
Osnovna proceduralna razlika između navedenih funkcija MMF-a je da je funkcija nadzora obavezna i za MMF i za članicu, dok se funkcija finansiranja vrši po potrebi i po pozivu članice. U praksi, često iz redovnih obaveznih konsultacija po članu IV Statuta MMF-a proistekne dogovor da članica pozove MMF da joj odobri finansijsku pomoć za ublažavanje makroekonomskih neravnoteža. Kako za funkciju nadzora, tako i za funkciju finansiranja, MMF formira posebnu grupu osoblja, tzv. misiju MMF-a, koja posjećuje članicu, vrši potrebne analize, sačinjava izvještaje i prijedloge, što se sve dostavlja na odlučivanje Izvršnom odboru MMF-a.
Tokom aprila/maja 2015. godine u BiH je boravila misija MMF-a po pitanju redovnog godišnjeg bilateralnog nadzora – konsultacija po članu IV Statuta MMF-a. Ono što je izvjesno je da će četvrti stendbaj aranžman ostati odobren u dosad povučenom iznosu u korištenje, od odobrenih 558,03 miliona SDR iskorišteno je 422,75 miliona SDR. Tokom pomenutih konsultacija, predstavnici vlasti su nagovijestili da će, najvjerovatnije, biti upućen poziv MMF-u za odobrenje novog stendbaj aranžmana.
