Samo u prošloj godini 68.000 građana BiH napustilo je državu i bolji život odlučilo da potraži u Hrvatskoj, Srbiji,Francuskoj, SAD, zemljama Skandinavije.
To je samo dio do sada obrađenih podataka iz dokumenta “Podrška Aneksu 7 Dejtonskog sporazuma i evidentiranje najugroženijih porodica u BiH” Unije za održivi povratak u BiH, koji se odnose na prostor sjeverozapadne, sjeveroistočne i dijela jugoistočne Bosne.
Izvori ovih informacija nisu bh. vlasti, već mjesne zajednice i povratnička udruženja. Među iseljenicima je najviše povratnika koji u mjestima povratka nisu imali uslove za život. Mladi svoju domovinu napuštaju zauvijek, jer mogućnosti koje im BiH nije ponudila nalaze u uređenijim državama. U Kantonu 10 stanje je alarmantno, jer iz Kupresa i Livna odlaze kompletne porodice. Tomislavgrad ima 2.400 povratnika, što je 10 posto od prijeratnog broja.
Bosansko Grahovo je najsablasniji grad u BiH, jer tamo ni škola ne radi zato što nema učenika. Hrvatske porodice odlaze u Hrvatsku i zemlje EU, jer za to imaju mogućnost s hrvatskim pasošima.
“Ljudi masovno odlaze i iz sjeverozapadne Bosne, ali i iz Bratunca, Srebrenice, Zvornika, Milića, Kasabe i područja prema Kalesiji i Doboju. Odlučili su se za prodaju svoje imovine kako bi platili nekim ljudima i otišli tamo. Destinacije su Švedska, Norveška, Finska i Island. Još jedan od regiona koji bi u perspektivi mogao ostati pust, a velikim dijelom je to i sada, jeste jugoistočna Bosna”, rekla je predsjednica Unije Mirhunisa Zukić.
Dodaje da Bošnjaci odlaze u evropske zemlje, a Srbi u Srbiju.
“Od Ustiprače prema Priboju nemamo šta govoriti o odlasku, jer tu nekog velikog povratka nije bilo. Kompletno Čajniče je u Danskoj i sad ti ljudi povlače svoje familije iz Sarajeva. Prema našim istraživanjima, oko 30.000 osoba napustilo je područje od Rudog do Srebrenice”, navela je ona.
