Prošlo je više od godinu dana od kada je u Bosni i Hercegovini obavljen popis stanovništva, a da njegovih rezultata još nema.
Prvi rezultati znaće se tek naredne godine, tvrde u Agenciji za statistiku BiH. Međutim, još ne znaju u kom mjesecu će to biti.
Tekst objavljen u rubrici ‘Šta drugi pišu’ preuzimamo s prijateljskog portala Radio Slobodna Evropa.
U toj agenciji kažu i kako sve teče prema predviđenom zakonskom roku i da kašnjenja nema, no demografi tvrde da to može daleko brže. Kao primjer navode rezultate popisa iz 1991. koji su, u to vrijeme kada tehnologija nije bila razvijena ni približno kao današnja, objavljeni tri mjeseca poslije.
Istovremeno, u nevladinom sektoru neobjavljivanje rezultata dovode u vezu sa politikom.
Bosni i Hercegovini trebale su 23 godine od posljednjeg popisa stanovništva iz 1991. da isti ponovo uradi 2013. I dok je u svijetu to stvar statistike, u BiH je to političko pitanje broj jedan.
Dok su jedni zagovarali popisivanje, drugi su tražili da se svo prijeratno stanovništvo vrati, pa tek onda popiše. Obje strane su na kraju popustile, pa je zakon usvojen, a popis obavljen prije više od godinu dana. No, njegovih rezultata još nema.
U državnoj Agenciji za statistiku kažu kako se drže zakonski propisanih rokova, prema kojima će rezultati biti poznati sljedeće godine. Istovremeno, odbacuju i sve konstatacije demografa kako su kašnjenja nastala zbog nestručnosti kadrova i tehničke nepripremljenosti.
“Do sada nije registrovan nijedan jedini veći problem, a pogotovo ne možemo govoriti o nestručnosti ljudi”, kaže Mirsada Adembegović, portparolka Agencije.
Hasan Zolić je 1991. bio na čelu tadašnje Agencije za statistiku BiH. Te godine je obavljen popis koji je još uvijek važeći. Za naš radio kaže kako su tri mjeseca od popisa objavljeni prvi rezultati.
“Ja sam nastojao da što prije damo prve podatke, a to znači ukupan broj stanovnika, nacionalni sastav stanovništva, i po opštinama, ne ulazeći detaljnije. To je bio cilj i to smo uradili”, tvrdi Zolić.
Ako su zaposlenima u tadašnjoj Agenciji za statistiku BiH prije 23 godine trebala samo tri mjeseca da objave prve podatke, nameće se pitanje kako je moguće da se sa današnjom tehnologijom toliko kasnisa rezultatima.
“Naši ljudi još nisu usvojili tu tehnologiju koja je pristupačna nama kada su u pitanju unos i obrada podataka itd.”, navodi Zolić još neke moguće razloge.
“Nama je jasno da se ti podaci obrađuju i objavljuju sukcesivno, da je to proces koji traje dvije, tri godine, ali oni osnovni podaci i osnovna obilježja o stanovništvu su morali ugledati svjetlo dana”, navodi demograf Stevo Pašalić, te ističe:
“Nakon godinu dana mi imamo samo preliminarne rezultate, koji se ne mogu nazvati ni prvu rezultati jer to je samo zbir popisnica, koje mogu a i ne moraju biti ispravne.”
Koliko vlasti u BiH kasne govore i podaci da je, recimo, Indija, koja ima preko milijardu stanovnika, rezultate popisa objavila u roku od godinu dana.
Zbog toga i u nevladinom sektoru ne prihvataju informacije koje predočavaju u Agenciji za statistiku kako sve teče prema predviđenom planu.
U Popis monitoru, koji je radio na monitoringu popisa 2013., ne isključuju mogućnost da je u cijeli slučaj umiješana i politika.
“Ne znamo koliko politika može biti upletena u to, ali na osnovu ovoga što se može vidjeti prostim okom iz medijskih napisa – na što smo mi upozoravali tokom Popis monitora – pojedine političke partije suotvoreno priznale da su podržale kampanje koje su išle u smjeru izražavanja ovog ili onog stava o nacionalnom, etničkom i pitanju jezika kojim govore građani i građanke BiH”, kaže Dalio Sijah iz Popis monitora.
“Ja mislim da pojedini političari u BiH ni sami nisu krili da su bili upleteni u aktivnosti vezane za popis”, konstatuje Sijah.
Iz Centra za zaštitu građanskih interesa sa gotovo stopostotnom sigurnošću navode da se manipulira rezultatima popisa.
“Čeka se da se završe izbori, stoga je očigledno nekome u interesu da nema podataka popisa – iako ono što su bili najvažniji podaci na ovom popisu nije samo nacionalna pripadnost. Mislim da je sve to plod političke manipulacije”, smatra Bakir Jalovčić iz Centra.
Koliko bi se moglo raditi o političkoj manipulaciji govori i podatak kako svako malo ovdašnji predstavnici stranaka “barataju” nekim statističkim podacima koji uopšte nisu provjereni.
Istovremeno, u BiH je sve ove godine priča o popisu bila politička, a ne statistička. Uzimajući u obzir sve navedeno, nameće se i pitanje – šta će pokazati popis stanovništva u Bosni i Hercegovini?
“Prvo će pokazati manji broj stanovnika. Drugo, pokazaće da je bosansko stanovništvo staro stanovništvo. Treća stvar, kad je upitanju regionalni razmještaj pokazaće da je došlo do koncentracije stanovništva po nacionalnom sastavu. Zna se, recimo, da je hrvatski živalj u Hercegovini jer su pusta naselja u Posavini, čak i srednoj Bosni itd.”, odgovor daje Hasan Zolić.
“Isto tako kad gledate srpsko stanovništvo, ono je gro naseljeno u RS-u. Dosta Srba je napustilo ova druga područja na teritoriji Federacije. Kad je u pitanju bošnjačko stanovništvo, došlo je do kocentracije stanovništva tako da je veliki broj mjesta i u Hercegovini i u istočnoj Bosni prazno. Kad gledate Bijeljinu, Banju Luku, Široki Brijeg itd., to su ve gradovi koji bilježe veliki porast stanovništva – ali jedne nacije”, zaključuje demograf Zolić.
