O nemirima u Kazahstanu govorio je počasni konzul Republike Kazahstan u Bosni i Hervegovini, Amel Dizdarević.
Ova zemlja preko noći je došla u fokus svjetske javnosti.
Dizdarevića pitali smo kakva je trenutno situacija u Kazahstanu te šta se zapravo dešava u toj dalekoj i velikoj zemlji.
“Citirao bih Predsjednika Tokajeva, lokalne vlasti imaju situaciju pod kontrolom. Ali teroristi još uvijek koriste oružje i uništavaju vlasništvo građana. Zato se antiteroristička akcija treba nastaviti, sve do potpune eliminacije militanata”, kazao je on.
Kaže kako se mora kratko osvrnuti na hronologiju događaja i naglasiti ključni detalj koji je, kako reče, promaknuo u ovom haosu. Naime, mirni protesti su započeli na zapadu Kazahstana (Aktay i Zhanaozen) zbog dvostrukog povećanja cijene ukapljenog naftnog plina koji je ključan energent za regiju Mangystau, izjavio je.
“Predsjednik Kazahstana Kasim Žomart Tokajev promptno reagira na zahtjeve prosvjednika, vrši smjenu kompletne vlade i uvodi moratorij na cijene svih energenata i životno neophodnih namirnica te bez ikakve esklalacije smiruje situaciju na Zapadu Kazahstana. I opravdano možemo taj događaj nazvati protestima bez nasilja i žrtava. Ali, paralelno s dešavanjima na zapadu kreću protestna okupljanja u drugim gradovima Kazahstana, posebno u Almaty, s nejasnim zahtjevima osim izraženog nezadovoljstva usmjerenog na prvog predsjednika Kazahstana N.A. Nazerbajeva i ljudi bliskih njemu”, navodi Dizdarević.
Nemiri prerastaju u agresivni “banditizam”, nastavlja on, gdje se detektira dobra organizacija, naoružanje i obučenost dijela mase.
“Saglasan sam, u potpunosti, sa predsjednikom Tokajevim deklariranjem istih teroristima, koji su sa sigurnošću dug period i dobro organizirano pripremali terorističke akcije na teritoriji Kazahstana. Znači, po mom mišljenju, jedne opravdane proteste, očigledno dugo spremane terorističke ćelije su iskoristile za svoje aktiviranje. Zbog toga je u prvim danima i bilo toliko konfuzije, posebno u redovima pripadnika policije, koji nisu mogli očekivati i odgovoriti na agresivne napade terorista”, kazao je on.
Zbog svega navedenog, potpuno je logičan i opravdan potez predsjednika Tokajeva koji je redom krenuo sa smjenama ključnih pozicija, dodao je.
“Poslije smjene vlade, smijenio je bivšeg predsjednika Nazerbajeva s mjesta doživotnog predsjedavajućeg Vijeća sigurnosti Kazahstana i lično preuzeo tu ulogu, uz punu podršku Vojske Republike Kazahstana, smijenio svog šefa sigurnosti, zatim zamjenika šefa KNB-a (Komitet nacionalne sigurnosti), smijenio niz drugih ključnih pozicija i naposljetku smijenio i uhapsio predsjednika KNB-a i bivšeg premijera Karima Masimova i veći broj osoba iz aktuelnog političkog života”, izjavio je on.
Zanimalo nas je kako to da je jedna mirna država preko noći dospjela u ovakav haos.
“Da, to je pitanje kojim će se u slijedećim danima baviti mnogi politički analitičari i eksperti. Tokom 30 godina nezavisnosti Kazahstan je uspio izgraditi efikasni politički i sigurnosni sistem, zavidno razviti zemlju te na mnogim međunarodnim nivoima steći snažan reputacijski imidž. Stoga će, zasigurno, biti zanimljivo vidjeti analize i komentare
eksperata u narednim danima. Sveprisutan je šok i nevjerica međunarodne zajednice, kao i strah od geopolitičkog razvoja situacije, uzimajući u obzir da je Kazahstan bio garant sigurnosti i pruzeo ulogu lidera Centralne Azije”, navodi konzul.
Kako se ovo može odraziti na pozicije Kazahstana i saradnju sa našom zemljom, pitanje je koje se samo postavlja.
“Kazahstan će se u narednim mjesecima baviti svojim unutrašnjim problemima, stabilizaciji i sigurno političkoj reorganizaciji struktura vlasti. Također će se dugo analizirati detalji i propusti a najvažnije fokusirati na sigurnost građana i vraćanje povjerenja naroda.
Kazahstan, nažalost, nije imao ozbiljniju saradnju s našom zemljom, ali će na međunarodnoj sceni Kazahstan u narednom periodu biti u jednom nazovimo ‘time
out’ režimu. Uzimajući u obzir činjenicu da je Kazahstan puno pažnje posvetio međunarodnom pozicioniranju i u tome daleko dogurao, možemo reći da će nemili
događaj utjecati na pozicije Kazahstana u svijetu”, kazao je on.
Mi smo u BiH, dodaje, posebno kroz angažman pojedinaca u kazahstansko-bosanskoj Asocijaciji Berkut zadnjih godina intenzivno radili na ekonomskoj i kulturnoj saradnji sa Kazahstanom i bez obzira na situaciju sa koronom uspjeli realizirati nekoliko dobrih projekata ali, nažalost, ova situacija će neko vrijeme utjecati na razvoj daljnjih aktivnosti.
Trenutno na realizaciju započetih aktivnosti ovi događaji neće utjecati, izjavio je.
“Vraćanjem ustavnog poretka dolazi do stabilizacije u zemlji. U utorak, 11. februara će Parlament Kazahstana objaviti konkretne odluke i mjere, tako se nadamo potpunoj stabilizaciji. Sigurno će doći i do radikalnih reformi koje Kazahstan već duže vrijeme treba, a koje su osnovna poruka i pouka početnih protesta od 02.01.2022. Sve oružane strukture
Kazahstana će se, odlučnim potezom Predsjednika Tokajeva, do kraja obračunati sa terorističkim grupama”, kazao je
Dizdarević kaže kako je važno je napomenuti da se odluka predsjednika Tokajeva, oslanjajući se na Ugovor o kolektivnoj sradnji, o angažiranju CSTO (Organizacija Ugovora o zajedničkoj sigurnosti) pokazala ključnom za suzbijanje terorizma kao i da je ta odluka dala odgovore na pitanja povezanosti i odnosa Rusije i Kazahstana.
“Kao prvo jasno je da vojne snage CSTO nisu mirovne snage (što često čujemo u zapadnim medijima) nego profesionalne vojne snage članica CSTO (Rusija, Kazahstan, Bjelorusija, Armenija, Tadžikistan i Kirgistan) predvođene Rusijom. Sama činjenica da je u prvom kontigentu ‘mirovnih snaga’ doletjela jedinica ruskih zračno-desantnih pripadnika
(specijalaca) govori o tome da pregovora sa teroristima neće biti i da nema govora o mirovnim snagama”, navodi on.
Kao drugo, već duže se pominje da se Kazahstan polako distancira od utjecaja i politike Rusije što se koordinacijom i saradnjom na relaciji Tokajev-Putin pokazalo netačnim, dodaje.
“Naprotiv, ako su zbog nekih vanjskih utjecaja ti odnosi i bili oslabljeni sada će dodatno ojačati. Podrška Kine aktualnom predsjedniku Kazahstana i vojnoj akciji snaga CSTO jasno je potvrdila prijateljske i strateške odnose sa Kinom. Lično samo stava da će stabilizacijom
situacije, ojačati utjecaj Rusije u Centralnoj Aziji i ne bi me iznenadilo da se Uzbekistan vrati u članstvo CSTO, kao da će Kazahstan iskoristiti situaciju i radikalno reformirati unutrašnju politiku zemlje te dodatno ojačati kako na vojnom, tako i na ekonomskom i socijalnom polju”, zaključio je Dizdarević.
zosradio.ba/klix.ba
