Šljive su planetarno popularno voće, ne samo zbog izuzetnog okusa već i zbog snažnog ljekovitog djelovanja.
Pipada rodu Prunus porodice Rosaceae, kao i ostalo koštunjavo voće – marelice, breskve, višnje, trešnje i bademi. Poznato je više od 2.000 vrsta ovih voćki koje se razlikuju po izgledu stabla te po veličini, boji i obliku plodova. Najraširenije su one s okruglim i ovalnim plodovima. Prema bojama u uzgoju prevladavaju ljubičaste, plavocrne, crvene i žute sorte. Najpoznatije su europska šljiva (Prunus domestica) i japanska šljiva (Prunus salicina) koje se uzgajaju isključivo zbog ukusnih plodova, piše alternativa-za-vas.com.
U našim krajevima najpoznatija je sorta koja dozrijeva krajem augusta i početkom septembra.
Odličan su izvor vitamina C, K, E, B6 te folne kiseline i niacina. Uloga vitamina C prisutnog u ovom voću je višestruka.
Osim što ima snažno antioksidativno djelovanje, ovaj vitamin pospješuje apsorpciju željeza, stimulira rad imunološkog sustava, čuva zdravlje kože, mišića, kostiju i tetiva, doprinosi zdravlju zuba i desni, štiti od bakterija, virusa i alergija. Istraživanja svjedoče da vitamin C može smanjiti rizik od nekih vrsta raka kao i od srčanih oboljenja.
Od minerala u ovom voću su najzastupljeniji bakar, kalij, magnezij, željezo, bor.
Plodovi šljive sadrže značajne količine flavonoida polifenola poput luteina, kriptoksantina i zeaksantina kojima se pripisuju snažna antioksidacijska i protuupalna svojstva. Ovi spojevi sprečavaju prijevremeno starenje te pomažu u borbi protiv slobodnih radikala, uzročnika mnogih bolesti.
Novija istraživanja potvrđuju da zeaksantin ima sposobnost filtracije UV zraka zbog čega se smatra dobrim zaštitnikom kože i očiju. Beta kriptoksantin prisutni u šljivama smanjuje rizik obolijevanja od raka pluća za više od 30%, te od pojave artritisa za čak 41%.
Šljive sadrže limunsku kiselinu koja otklanja umor, sprječava grčeve te poboljšava rad jetre i probavnog sustava. Tu su i klorogena i pantotenska kiselina te nešto proteina i ugljikohidrata.
Šljiva obiluje i vlaknima koji doprinose pravilnoj probavi i zdravom metabolizmu. Najukusnija je ako se konzumira sirova, svježa, netom ubrana.
No, u zdravstvenom smislu izuzetno je korisna šljiva u osušenom obliku jer sadrži čak 6 puta više antioksidansa od sirovog ploda.
Višestruke dobrobiti za zdravlje i ljepotu
Ovo ukusno voće neće samo utažiti glad ili vas osvježiti i dati energiju, nego će prvenstveno zaštititi vaše zdravlje. Šljiva se “brine” za cjelokupno zdravlje i neutralizira štetno djelovanje slobodnih radikala te tako štiti od mnogih bolesti.
Istraživanja su otkrila da redovna konzumacija šljiva pridonosi općem zdravlju kostiju, posebno kod žena u postmenopauzi.
Vitamin E i beta-karoten štite stanice od slobodnih radikala čime se prevenira gubitak elastičnosti kože, usporava pojava bora i ostalih znakova starenja. Šljiva sadrži visoku količinu antioksidansa sa snažnim protuupalnim svojstvima.
Oni poboljšavaju cirkulaciju i stanični metabolizam što pozitivno djeluje na očuvanje elastičnosti kože, a istovremeno sprječava pojavu upala, akni i bora. Šljiva također ubrzava zacjeljivanje rana, regenerira oštećeno tkivo i smanjuje vidljivost ožiljaka.
Slaba, krhka i tanka kosa može biti posljedica djelovanja slobodnih radikala. Šljiva pomaže u borbi za zdravlje kose te protiv preuranjene pojave sijedih vlasi i ćelavosti kod muškaraca.
Vitamin E prisutan u plodu šljive jača stanične membrane i suzbija napad slobodnih radikala na folikule tjemena. Vitamin C pomaže u eliminaciji peruti koja začepljuje folikule i inhibira rast kose. Visok udio minerala željeza u ovom voću poboljšava cirkulaciju, što doprinosi bržem rastu kose te je čini čvršćom.
