Bosna i Hercegovina prepoznata je od Evropskog udruženja za poremećaje srčanog ritma (EHRA) kao jedna od država s najvišim procentom smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti u Evropi.
Predsjednik Radne grupe za pejsmejkere Udruženja kardiologa BiH dr. Boris Goronja precizira da u Bosni i Hercegovini od svih uzroka smrti 54 posto čine oboljenja srca i krvnih sudova. Polovina ljudi koji umru iznenada, usljed srčanog zastoja, prethodno nema nikakve simptome pa je zato važno da na javnim mjestima budu postavljeni defibrilatori, uređaji za brzo oživljavanje.
– Postoje razna udruženja pacijenata koji upozoravaju na različite vrste oboljenja i to je važno. Međutim, kad pričamo o iznenadnoj srčanoj smrti to prođe manje opaženo. Ipak kad bolje razmislimo shvatimo koliko je zapravo ljudi iz naše okoline zaista imalo taj problem – kazao je.
Značajnom je označio činjenicu da je Evropsko udruženje za poremećaje srčanog ritma (EHRA) prepoznalo taj problem i BiH dalo šansu da kroz projekt nazvan “ICD for Life” pokuša unaprijediti tu oblast.
– To znači da oni ljudi koji dožive iznenadnu srčanu smrt, budu reanimirani, na ulici, bolnici, ali zbog nedostatka kardioverter defibrilatora (ICD), oni bivaju otpušteni iz bolnice. Zbog nepostojanja registara, mi trenutno ne znamo kako ti pacijenti prolaze. Vrijeme je da počnemo nešto ozbiljno raditi na tome – kaže on.
Stručnjaci ističu važnost prevencije i preciziraju da ona znači ugradnju kardioverternog defibrilatora (ICD), aparata koji prepoznaje prisustvo ili poremećaj srčanog ritma i pomoću elektrošoka normalizira rad srca. Bitno je, kažu, educirati i stanovništvo o opasnosti od iznenadne srčane smrti i ističu da mi još te svijesti nemamo.
Doktor Goronja podsjeća da iznenadna srčana smrt ne poznaje granice, nacije, entitete niti kantone, te naglašava da je to zajednički problem svih ljudi na ovim prostorima.
Predsjednica Udruženja kardiologa BiH Zumreta Kušljugić kaže da to udruženje promotivnim programima nastoji skrenuti pažnju kako fondovima tako i medijima na taj problem. U protivnom “imat ćemo i dalje tih 54 posto smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti i slegnuti ramenima.“
-Pred nama je težak put – kaže ona.
Predsjednik radne grupe za pejsmejkere Boris Goronja vodi “ICD for Life” projekt i okupio je kolege iz gradova širom BiH koji se bave tom problematikom. Zajedno s Udruženjem kardiologa BiH nastoji uraditi plan edukacije ovdašnjeg kadra te, uz pomoć stručnjaka Evropske asocijacije za poremećaj srčanog ritma (EHRA), širiti to znanje.
Doktorica Kušljugić kaže da je BiH među tri države kojima EHRA pomaže u podizanju svijesti kod ovdašnjeg stanovništva i smanjenju stope iznenadne srčane smrti.
Kao vid prevencije stručnjaci ističu i tzv. defibrilatore koji se postavljaju na javnim mjestima i služe za oživljavanje osobe, do dolaska hitne pomoći.
– Kad je to već urađeno, bitno je da ljekari u bolnici prepoznaju da pacijentu treba kardioverter defibrilator (ICD). To je suština sekundarne prevencije iznenadne srčane smrti, jer je ugradnjom tog uređaja pacijent bezbijedan – kaže dr. Kušljugić.
Predsjednik radne grupe za pejsmejkere dr. Boris Goronja je naglasio važnost koju mediji imaju u promociji sekundarne prevencije iznenadne srčane smrti.
Kardioverter defibrilatori (pejsmejker) nisu novost u BiH, ali je broj koji se ugradi na godišnjem nivou u svim centrima u BiH izuzetno mali. Prema nekim podacima, kod nas se na milion stanovnika ugradi 15 defibrilatora dok je npr. u Njemačkoj oko 350 na milion stanovnika.
Doktor Goronja precizira da, u suradnji s ministarstvima zdravlja, traju pregovori o tome da naredne godine na javnim mjestima u četiri najveća grada u BiH budu postavljeni javni defibrilatori da bi se pomoglo ljudima, budući da je pomoć u roku od deset minuta šansa da se preživi.
Ranije ovog mjeseca na Prvom simpoziju o srčanim aritmijama i pejsmejkerima u Sarajevu, gosti Udruženja kardiologa u BiH bili su predsjednik EHRA-e prof. Gerhard Hindricks te prof. Josef Kautzner i prof. Robert Hatala, koji su razgovarali s nadležnima iz ministarstava zdravlja, fondova zdravstvenog osiguranja i domaćim stručnjacima iz te oblasti o mogućnosti napretka pejsing terapije u BiH.
Doprinos radu Simpozija prisustvom su dali i profesori Mirko Šošić i Enver Raljević, doajeni elektrostimulacije srca u BiH. Na mladim ljekarima je da nastave njihovim putem, da idu u korak s vremenom i evropskim standardima.
U namjeri da se u BiH aktualizira pitanje podizanja svijesti o iznenadnoj srčanoj smrti domaći stručnjaci su sa ekspertima iz Njemačke, Češke Republike, Slovačke održali i seriju predavanja na tu temu.
Visoka stopa iznenadne srčane smrti je svjetski problem, ali je kod nas često zanemaren, prenose Vijesti.ba.
