Podatke je prikupio Centar za istraživačko novinarstvo, iz koga podsjećaju da su do sada propali mnogi pokušaji da se parlamentarcima smanji paušal
Iako Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine nije zasjedala redovno, tokom prošle godine na njihove naknade potrošeno je više od tri milona KM, a pet najplaćenijih poslanika zaradilo je po više od 70.000 KM.
Na prvom mjestu među poslanicima koji su najviše zaradili je poslanik SDA, Šemsudin Mehmedović koji je zaradio 75.470 KM.
Na drugom mjestu je poslanik HDZ BiH Predrag Kožul, sa zarađenih 72.382 KM, a na trećem poslanica Klub poslanika Naša stranka – Nezavisni blok, Mirjana Marinković – Lepić, koja je u 2019. zaradila 72.184 KM.
Četvrti po zaradi je poslanik Kluba SNSD, Nebojša Radmanović sa zarađenih 71.797 KM, dok je peti najplaćeniji šef Klub poslanika Srpski klub Nenad Stevandić sa zaradom od 71.398 KM.
Podatke je prikupio Centar za istraživačko novinarstvo, iz koga podsjećaju da su do sada propali mnogi pokušaji da se parlamentarcima smanji paušal.
– Državnim parlamentarcima se plate i naknade isplaćuju redovno, čak i kada se sjednice ne održavaju i kada oni ne dolaze na posao. Tokom 2019. godine članovi Predstavničkom doma Parlamentarne skupštine BiH su zasedali sedam puta, a njihove kolege iz Doma naroda su održale tek četiri sjednice. Takav rad je koštao građane više od tri miliona maraka. Prosječna plata državnog parlamentarca je bila oko 4.600 KM, a poslanički paušal 714 maraka. Osim ovoga, naplatili su i: prosječno 118 maraka za topli obrok, 267 KM naknade za odvojeni život, te 300 maraka regresa – navode u CIN.
Dok parlamentarci godišnje zarade više od 70.000 KM, građani, primjera radi, toliki iznos kredita vraćaju 15 do 20 godina. U tu zaradu stane i skoro 80 prosječnih plata, prenosi portal Srpskainfo.
Bez obzira što prosječnom građaninu treba pola godine da zaradi jednu platu poslanika, ova visoka primanja štiti Ustav.
– Međutim, bez obzira na odnos prema radu i odgovornost prema građanima, plate državnih parlamentaraca i drugih funkcionera u državnim institucijama štiti Ustav BiH, koji je odredio da se naknade za njihov rad ne mogu smanjivati tokom mandata. Zbog toga su Naša stranka i Nezavisni blok sa prijedlogom zakona predložili i amandman na Ustav kojim traže da se ova odredba izbriše. O ovom amandmanu se još nije raspravljalo – napominju u CIN.
fokus.ba/zosradio.ba
