„Bez osnivanja javne ustanove koja će upravljati zaštićenim
područjima po uzoru na Kanton Sarajevo, zaštita prirode u Zeničko-dobojskom
kantonu nije održiva”, jedinstven je zaključak dvodnevne
“Konferencije za zaštitu prirode i biodiverziteta u Zeničko-dobojskom
kantonu“ koja je jučer završena na Matinskom visu, općina Žepče. Konferencija
je realizirana u okviru projekta “Zagovaranje novih zaštićenih područja i
održivog upravljanja prirodom u Zeničko-dobojskom kantonu“, koji implementira
Udruženje građana Fojničani Maglaj i partneri, Planinarsko društvo Vis Žepče i
Sportski i naučno-istraživački klub Atom Zavidovići. Osim ovih organizacija, na
Konferenciji su sudjelovali i predstavnici Eko foruma Zenica, Eko Tvrtkovac
Zenica, Planinarsko-smučarskog društva Perun Vareš, Udruženja Eko turist Vareš,
Fonda za zaštitu okoliša FBiH, Kantonalne javne ustanova za zaštićena prirodna
područja Kantona Sarajevo i WWF-a (World Wide Fund for Nature), najveće
međunarodne organizacije za zaštitu prirode, kao i drugi ekološki aktivisti iz
Zeničko-dobojskom kantonu.
Iako je po biološkoj i pejzažnoj raznolikosti jedna od
najbogatijih zemalja Europe, Bosna i Hercegovina s oko 3% ima najmanji postotak
zaštićene teritorije ne samo u Europi već i u svjetskim razmjerima. Stanje u Zeničko-dobojskom kantonu je čak i puno
gore. Trenutno jedino zaštićeno područje Spomenik prirode Tajan zauzima nepunih
1.5% površine Kantona. Nasuprot tome, šume i šumsko zemljište zauzimaju čak
64,61 % površine Kantona što jasno ukazuje na katastrofalan nesrazmjer
prirodnih vrijednosti koje posjedujemo u odnosu na one koje smo zaštitili.
Nasuprot tome, u svijetu je trenutno zaštićeno 14,87% ukupne kopnene i 7,27%
morske površine Zemlje. Navedeni postotci su u Europi mnogo viši a standard i
preporuke Europske unije su da svaka država treba zaštititi najmanje 10% svog
teritorija. Usporedbe radi, procenti kopnenih zaštićenih područja prirode u
nekim državama Europe su: Albanija – 18.59%, Rumunjska – 24.52%, Njemačka –
37.8%, Hrvatska – 38.36%; Slovenija 40.36% a Bugarska čak 41.04%.
S obzirom na navedene podatke, profesor Elvedin Šabanović iz
Visokog je podsjetio da u posljednjih 12 godina, dakle nakon Tajana 2008., u
Kantonu nije zaštićeno ni jedno novo područje prirode. Boško Andrić iz Vareša
je naglasio da napori za zaštitu planine Zvijezda traju više od jedne decenija,
te da je cjelokupna dokumentacija spremna ali da leži u “ladicama
Kantona” već par godina. Predstavnici Udruženja Eko forum i Eko Tvrtkovac
iz Zenice su prezentirali svoje aktivnosti na proglašenju Parka prirode
Babina-Tvrtkovac, što je planirano i u aktualnim strateškim dokumentima Grada
Zenice. Stoga, osim inicijative za osnivanje Javne ustanove za zaštićena
područja Zeničko-dobojskog kantona, sudionici su se složili i o zajedničkom
nastupu prema donosiocima odluka, uz uključivanje i svih drugih zainteresiranih
organizacija i aktivista. Ekspertsku pomoć u realizaciji narednih aktivnosti će
pružiti i WWF, a jako značajna će biti i iskustva javne ustanove Zaštićena
prirodna područja Kantona Sarajevo, koja je na Konferenciji prezentirao
gospodin Osman Delić, bivši direktor ove ustanove. Vrijedi spomenuti i da je
tijekom Konferencije predstavnik Fonda za zaštitu okoliša Federacije BiH,
gospodin Adi Habul, prezentirao Informacioni sistem e-prirodafbih.ba koji će
zasigurno poslužiti svim akterima koji se bave zaštitom prirode u Federaciji
BiH.
“Konferenciju za zaštitu prirode i biodiverziteta u
Zeničko-dobojskom kantonu“ je realizirana u sklopu inicijative “Zagovaranje
novih zaštićenih područja i održivog upravljanja prirodom u Zeničko-dobojskom
kantonu“ u okviru projekta “Misli o prirodi!” koji implementira Centar za
promociju civilnog društva uz financijsku potporu Švedske. Cilj ovog zagovaračkog projekta je doprinijeti povećanju broja zaštićenih
područja prirode u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode FBiH. U prvom redu radi
se o „bosanskoj serpentinskoj“ planini Matinski vis u općini Žepče, staništu
brojnih endemskih biljnih vrsta uključujući halačiju (Halacsya sendtneri) koja
se nalazi na Crvenoj listi flore FBiH, te pećini Mokra Megara u općini Maglaj,
jedinom svjetskom staništu kukca “Maglajski golemaš“ (Duvalius
maglajensis) koji se nalazi na Crvenoj listi faune FBiH. Cilj je i ojačati i
održivost očuvanja prirode u ZDK zagovaranjem osnivanja javnog ustanove za
upravljanje zaštićenim područjima, po uzoru na dobre prakse Kantona Sarajevo. S
obzirom na postignutu jedinstvenost i iskazanu odlučnost, ovo je bila prva ali
svakako ne i posljednja ovakva Konferencija.
Redakcija/zosradio.ba
