U ovakvoj situaciji općeg grabeža, u kojoj je malo tko
razmišljao strateški, ne treba čuditi što je Albert Bourla postao skoro
globalni vladar cjepiva
Nastojali smo da u prvom kvartalu 2021. sve zemlje dobiju
dovoljno bočica za početnu fazu cijepljenja. Ipak, stalno su se vodili novi
pregovori i pogađanja jer su zemlje koje su naručile cjepivo htjele još više
cjepiva, a zemlje koje ga nisu naručile htjele su ga naručiti i dobiti što
prije – izjavio je Albert Bourla, šef farmaceutskog diva Pfizera, u
najnovijem broju prestižnog poslovnog tjednika Bloomberg Businessweek.
U pozadini ovih riječi krije se činjenica da je globalna
distribucija cjepiva protiv koronavirusa vrlo osjetljiv poslovno-politički
proces u kojem Bourla pažljivo odvaguje interese svoje kompanije i rukovodi se
mutnim kriterijima u kojima, pored novca, važnu ulogu igra pamet, ali i
telefonski pozivi svjetskih moćnika, piše Slobodna Dalmacija.
A sve zato što se u svijetu trenutno vodi politički i
poslovni rat za svaku bočicu cjepiva protiv koronavirusa. Rat u kojem zemlje
gubitnice ispaštaju, a zemlje dobitnice hitaju prema brzom
društveno-gospodarskom oporavku.
U ovom ratu, kao i mnogo puta dosad, pobjednik je nesumnjivo
Izrael, čiji je premijer Benjamin Netanyahu odmah ponudio Pfizeru
upola višu cijenu nego Amerikanci, otprilike 30 dolara po bočici spasonosnog
cjepiva.
No, u čitavoj stvari nije bio važan samo novac, nego i
politička vizija izraelskog premijera, koji je Pfizeru ponudio izraelsku pamet,
odnosno rezultate istraživanja izraelskih znanstvenika koji su stvorili veliku
bazu podataka o učinkovitosti revolucionarnog genetskog cjepiva nove generacije
mRNA.
Pobjeda ove kombinacije bila je najočitija kada je u
siječnju ove godine Netanyahu u Izraelu dočekao Bourla kao starog prijatelja
zahvaljujući kojemu je već do kraja veljače uspio osigurati prvu dozu cjepiva
za oko polovinu stanovništva svoje zemlje.
I sve to u trenutku kada je Pfizer “srezao”
dostavu cjepiva svima osim Amerikancima, što je posebno bolno pogodilo Europu,
čije vodstvo nije pokazalo ni odlučnost ni viziju.
O tome najbolje svjedoči primjer koronom poharane Italije,
koja je do kraja veljače prvom dozom cjepiva uspjela cijepiti samo 3,6 posto
stanovnika.
Europa je, kao i ostali globalni igrači, još u kolovozu
2020. dobila uvid u podatke o učinkovitosti Pfizerova cjepiva, tijekom rujna
Pfizer je s Europom vodio pregovore o kupnji 300 milijuna bočica cjepiva, no
zbog sporosti i neodlučnosti europskih pregovarača od svega nije bilo ništa pa
su na europsko mjesto “uskočili” maleni Katar, a zatim i mnoge druge
svjetske zemlje, na primjer Japan, koji je naručio 120 milijuna bočica.
U ovakvoj situaciji Europljani su bili zatečeni Pfizerovim
“rezovima” iz siječnja 2021. pa su se mnoge europske zemlje počele
“snalaziti”. Tim više što nije stizalo cjepivo od ostalih pet
proizvođača s kojima je Europa pregovarala i što je stroga karantena blokirala
Pfizerovu tvornicu cjepiva u Belgiji, u koju su mnogi polagali svoje nade.
Ovaj slom zajedničke europske politike cijepljenja najočitiji je u slučaju
europske liderice, Njemačke, koja je sklopila poseban, 375 milijuna eura
“težak” dogovor s kompanijom BioNTech. Iako je Europska komisija
poručila kako je njemačko soliranje protivno europskim propisima, nije izgledno
da će Angela Merkel odustati od svoje namjere da Nijemce cijepi u
posebnom aranžmanu.
U ovakvoj situaciji općeg grabeža, u kojoj je malo tko razmišljao
strateški, ne treba čuditi što je Albert Bourla postao skoro globalni vladar
cjepiva.
Naime, u zadnjih nekoliko mjeseci Bourla je u stvarnosti
postao svjetski državnik kojega su svakodnevno pozivali bivši američki
predsjednik Donald Trump, predsjednica Europske komisije Ursula von
der Leyen, kanadski premijer Justin Trudeau. Naravno, ne treba čuditi što
je najčešći pozivatelj bio izraelski premijer Netanyahu, s kojim je, kao s
povlaštenim kupcem, Bourla čak vodio i prave noćne poslovne razgovore.
Gledano iz europske perspektive, vrlo je zanimljivo to što
je jedan od prvih Bourlovih kupaca bio britanski premijer Boris Johnson,
koji je još u srpnju 2020. sklopio tajnu poslovnu pogodbu s Pfizerom za kupnju
30 milijuna bočica cjepiva. Ova narudžba, koja je u međuvremenu uvećana na 40
milijuna bočica, trebala bi biti isporučena najkasnije tijekom 2021. godine.
Istovremeno, Bourla je sklopio tajne poslovne dogovore s
vladama 60 svjetskih zemalja za isporuku 95 milijuna bočica cjepiva, što mu je
pružilo neviđenu mogućnost za ostvarivanje bruto dobiti, koja bi 2021. trebala
iznositi 15 milijardi dolara za otprilike dvije milijarde bočica cjepiva. To bi
Pfizeru omogućilo da postane najveća farmaceutska kompanija na svijetu.
Kad se zna ovo, ne treba čuditi što se Bourla lani otvoreno
i ravnopravno pogađao s tadašnjim američkim predsjednikom Donaldom Trumpom.
Naime, kada je u lipnju 2020. prvi put razgovarao s Trumpovim ljudima
zaduženima za cjepivo protiv koronavirusa, Bourla je odmah rekao da Pfizeru, za
razliku od drugih kompanija, nije potreban novac za istraživanje i proizvodnju
lijeka. Umjesto toga, on je Amerikancima rekao da, slično kao i od Europljana i
ostalih, očekuje sigurne komercijalne narudžbe. Nakon nekoliko mjeseci
pogađanja, Bourla je 9. studenog 2020. u 6.45 ujutro nazvao američkog
pregovarača i obećao 100 milijuna bočica cjepiva, što je među američkim
pregovaračima izazvalo pravu euforiju. No, ta je euforija ubrzo splasnula:
američki pregovarači uskoro su pretrpjeli razočaranje jer ih je Bourla
obavijestio da zbog ograničenih Pfizerovih kapaciteta narudžba mora biti
prepolovljena.
Ipak, da bi ubrzao čitavu stvar, Bourla je od američke vlade tražio i dobio
povlaštene uvjete proizvodnje i transporta, inače namijenjene samo vojsci za
svoju tvornicu cjepiva u američkom gradiću neobičnog imena Kalazoo.
Također, u sklopu pogađanja s Amerikancima Bourla je uspio
isposlovati “pojačanje” cjepiva, odnosno dopuštenje da se iz bočice
Pfizerova cjepiva izvuče šest doza cjepiva umjesto pet.
Naime, tvrdio je Pfizer, cjepiva sadrže više od pet
deklariranih doza, s tim da je za izvlačenje šeste doze potrebna posebna
šprica, koja se na engleskom naziva low dead-volume syringe. Nakon što je
američkim regulatorima dokazao istinitost svojih tvrdnji, Bourla je u Americi,
ali i šire dobio odobrenje za reklamiranje šeste doze, pri čemu se u mnogim
zemljama pojavio problem nedostatka posebnih šprica.
Ipak, time je proizvodnja Pfizerova cjepiva preko noći
povećana za jednu petinu, pa su kupci manje-više bez riječi prihvatili
istovjetno povećanje cijene bočice cjepiva.
Gledano iz naše perspektive, ovaj je podatak posebno
zanimljiv jer su se mnogi mediji i javnost općenito svojevremeno izrugivali
hrvatskim liječnicima koji su iz Pfizerovih bočica izvukli šestu dozu cjepiva,
nazivajući ih naivcima. U stvarnosti, oni to nisu zaslužili jer su bili iznad
razine puno razvijenijih zemalja koje muku muče s nabavom posebnih šprica za
izvlačenje šeste doze.
Isto tako, u hrvatskoj se javnosti Bourlu i Pfizer portretiralo kao pohlepne
kapitaliste koji su iskoristili javni novac za stjecanje profita. No, stvarnost
je puno drugačija jer je Pfizer lani izveo pravi pravcati globalni
znanstveno-poslovni pothvat.
Naime, prema podacima koje donosi Bloomberg Businessweek,
Pfizer je, za razliku od drugih velikih proizvođača, lani riskirao i potrošio
dvije milijarde vlastitih dolara na istraživanje cjepiva protiv koronavirusa.
Kad se zna ovo, ne treba čuditi što su šefovi kompanije od samog početka
nastojali dobiti što višu cijenu za svoj globalno traženi proizvod.
Prema povjerljivim podacima, prvotno zamišljena cijena od
19,5 dolara po bočici cjepiva u lanjskim je pregovorima s Europskom unijom
podignuta na fantastičnih 65 dolara po bočici, što je možda utjecalo na
spomenutu neodlučnost europskih promatrača. Ipak, s vremenom cijena se stabilizirala
te je, ovisno o kupcu i okolnostima, iznosila od 18 do 36 dolara.
Ovakva situacija omogućila je Albertu Bourli da djeluje brzo
i samouvjereno kao globalni lider.
Pandemija korone dovela ga je u vrlo neobičnu situaciju.
Iako je šef farmaceutskog diva koji vodi dosljedno “tvrdu”
kapitalističku politiku, Bourla je postao i neka vrsta globalnog
korona-spasitelja čije riječi i djela utječu na ponašanje vlada širom svijeta,
te mogu spasiti milijune života. Otud ljutnja i razočaranje mnogih, među njima
i Europljana, koji ne mogu prihvatiti čistu kapitalističku logiku Pfizera.
Jednom kad se proizvodnja cjepiva normalizira, ova će
ljutnja nestati, Bourlino djelovanje postat će predmet temeljitih istraga koje
će otkriti mnoge zanimljive detalje o funkcioniranju današnjeg svijeta.
Ipak, već danas je jasno da je najvažniji problem nedostatak
jakih globalnih lidera, kakvi su u XX. stoljeću bili, na primjer, američki
predsjednici Franklin D. Roosevelt i Ronald Reagan.
Taj nedostatak mogao bi biti posebno opasan ako se dogodi
nova pandemija, koju najavljuju mnogi ozbiljni stručnjaci.
