Rusija je sinoć pred Vijećem sigurnosti Ujedinjenih nacija (UN) odbacila da pruži podršku produženju misiji mirovnih snaga Evropske unije (EU) u Bosni i Hercegovini, prenosi Anadolu Agency (AA).
Rusija je u utorak odbila da podrži rezoluciju UN-a o Bosni i Hercegovini za koju Moskva tvrdi da će gurnuti zemlju prema integraciji u NATO i Evropsku uniju. Ruski ambasador je bio suzdržan tokom glasanja.
Ipak, ostale zemlje Vijeća sigurnosti UN-a u utorak su glasale za produženje vojne operacije EU-a na još jednu godinu dok je Rusija bila uzdržana.
Ruski ambasador u UN-u Vitaly Churkin istakao je da je EUFOR, koji se u BiH nalazi više od 10 godina, igrao značajnu ulogu u BiH nakon rata 1992-1995.
“Ali istovremeno, mi smo protiv međunarodnog prisustva u oblasti sigurnosti koje bi se moglo posmatrati kao instrument za ubrzanje integracije te zemlje u Evropsku uniju i NATO”, rekao je on.
Francuski diplomata Philippe Bertoux je pak kazao kako se Rusija prethodnih godina nije protivila snagama EU-a u regionu napominjući da je takav korak Moskve opasan i samo izaziva nove tenzije.
“Rusija unosi lošu atmosferu iz Ukrajine u neko drugo pitanje. To je opasna igra”, napisao je Bertoux na svome Twitter profilu.
Britanski diplomata Michael Tatham smatra da Rusija ne želi da BiH napreduje prema EU i NATO-u.
“Opstruktivna pozicija Rusije u UN-u pokazuje prezir podršci BiH u smjeru zemlje prema euro-atlantskim integracijama”, rekao je Tatham.
Američki mediji smatraju kako glasanje o produženju misije mirovnih snaga EU-a jasno pokazuje tenzije između Rusije i Zapada tokom posljednjih mjeseci.
Mirovne snage poznatije kao EUFOR imaju za cilj da smire tenzije u BiH koju je od 1992. do 1995. godine zadesio rat.
S druge strane, visoki predstavnik Valentin Inzko jučer se obratio Vijeću sigurnosti UN-a i prezentirao svoj šestomjesečni izvještaj u vezi sa provedbom mira u Bosni i Hercegovini gdje je kazao kako je BiH na silaznoj putanji od 2006. godine.
Naglasio je u svome obračanju da je integracija regiona u Evropsku uniju, uključujući Bosnu i Hercegovinu, mnogo više od prosperiteta i podizanja standarda jer, kako je kazao, “ovdje se radi o iscjeljivanju rana iz prošlosti i omogućavanju građanima u regionu da ponovo žive sa svojim sunarodnjacima bez granica”, prenose Vijesti.ba
