Naučnici alarmantno predlažu prebacivanje s fosilnih goriva na korištenje solarne i energije vjetra, nuklearne energije te korištenje biogoriva i pozivaju da se s aktivnošću započne odmah jer će posljedice biti “nepovratne”.
Neograničeno korištenje fosilnih goriva mora uskoro prestati ukoliko svijet želi izbjeći opasne klimatske promjene, a vlade trebaju do 2100. emisiju stakleničkih plinova svesti na nulu, poruka je u nedjelju u Kopenhagenu objavljenog UN-ova izvješća o klimatskim promjenama, javljaju agencije i mediji.
U sažetku izvješća u čijoj je izradi od rujna 2013. sudjelovalo 800 znanstvenika iz cijelog svijeta stoji da se do 2050. veći dio električne energije u svijetu mora – i može – početi proizvoditi iz izvora s malom emisijom ugljičnog dioksida, a emisija stakleničkih plinova, od kojih je najznačajniji ugljični dioksid, mora se svesti “gotovo na nulu do 2100”, javlja Reuters.
“Preostalo nam je još vrlo malo vremena” da bismo reagirali uz prihvatljiv trošak, rekao je predsjedavajući Međuvladina panela o klimatskim promjenama (IPCC) dr. Rajendra Pachauri.
“Ako svijet želi da se do kraja 2015. postigne dogovor o usporavanju klimatskih promjena u sklopu napora da se ograniči prosječno povećanje temperatura na najviše dva stupnja Celzija u odnosu na predindustrijsko razdoblje, do polovine stoljeća moramo utrostručiti ili učetverostručiti upotrebu obnovljivih izvora s niskom ili nultom razinom razinom ugljičnog dioksida”, rekao je dr Pachauri.
Temperature u svijetu već su prosječno porasle 0,85 stupnjeva Celzija u odnosu na predindustrijsko doba, a cilj UN-a je da se povećanje prosječne površinske temperature ograniči na 2 stupnja Celzija.
Znanstvenici predlažu prebacivanje s fosilnih goriva na korištenje solarne i energije vjetra, nuklearne energije te korištenje biogoriva i pozivaju da se s aktivnošću započne odmah jer će posljedice biti “nepovratne”. Kad kažu nepovratne misle na, primjerice otapanje leda na Grenlandu zbog čega bi se mogla podignuti razina mora te poplaviti velika obalna područja i gradove ili na poremećaj u monsunskoj cirkulaciji vitalnoj za uzgoj hrane, navodi BBC.
“Možemo si priuštiti troškove borbe protiv globalnog zatopljenja, no nismo još na pravom putu”, smatra njemački znanstvenik Ottmar Edenhofer.
Najveći svjetski zagađivači su i dalje SAD, EU i Indija. Ugljični dioksid ostaje u atmosferi stotinama godina a emitiraju ga vozila na fosilna goriva, tvornice i elektrane koje koriste ugljen.
Izvješće će biti glavni priručnik za predstavnike 200 zemalja koje bi se trebale suglasiti s UN-ovim dogovorom o borbi protiv globalnog zatopljenja u Parizu krajem 2015.
Izvješće su pozdravile grupe za zaštitu okoliša, osobito dio koji se odnosi na poziv da se emisija stakleničkih plinova svede na nulu, prenosi Depo.
