Na današnji dan obilježava se Svjetski dan Brailleovog pisma (Brajice), koje je promijenilo život slijepih i slabovidnih osoba širom svijeta.
Pismo je izumio i usavršio Louis Braille, a upravo 4. januar, kada bi bio njegov rođendan, generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila je danom ovog pisma.
Louis je također bio slijep. Kao dijete je povrijedio oko u sedlarskoj radionici svoga oca, no zbog loše zdravstvene zaštite infekcija se proširila i na drugo oko. Do pete godine potpuno je oslijepio.
Kao naročito inteligentna osoba, iskoristio je prenošenje poruka iz Napoleonskih ratova, koje je smislio kapetan Charles Barbier. Unaprijedio je pismo i tako pomogao slijepim osobama širom svijeta.
Evropske akademije nauka i umjetnosti proglasile su ga najvećim dostignućem 19. vijeka, a prilagođeno je na 130 svjetskih jezika.
Pisalo se pomoću table i šila, a kasnije su se pojavile i Brailleove mašine. Danas se sve češće koriste minijaturne table koje se mogu staviti u džep ili torbicu.
Zašto je ono važno?
Brailleovo pismo je reljefno i u njemu se upotrebljava šest tačkica poredanih u dvije vertikale, pomoću kojih se mogu dobiti 63 znaka. One mogu predstavljati jedno slovo, kombinaciju slova ili riječ.
Unatoč razvoju tehnologije i brojnim pomagalima danas, ovo pismo je i dalje temelj pismenosti slijepih osoba.
Omogućava im ravnopravnost, školovanje, afirmaciju u društvu, pristup informacijama, ali i uživanje u svim segmentima života.
Prepoznato je i priznato u brojnim dokumentima, pravilima i zakonima na državnom i međunarodnom nivou.
Znakovi Brailleovog pisma uče se po složenosti, a ne po abecedi. Prilagođavaju se gramatičkim, pravopisnim i semantičkim pravilima koja vrijede u određenom jeziku.
Proces učenja je postepen i sastoji se od više faza, a najveći izazov je prepoznavanje njegovih znakova, odnosno razvijanje osjeta dodira.
Iako se ne koristi dovoljno, Brailleovo pismo je sve raširenije. Na njemu se štampaju udžbenici, časopisi i edukacijski materijali već dugi niz godina, iako ljudi to rijetko primjećuju.
Brailleovi natpisi na kutijama lijekova pravi su primjer kako bi se ovi znakovi trebali proširiti i na ostale predmete u svakodnevnoj upotrebi – kuhinjske uređaje, etikete na stvarima, na cjenovnicima i slično.
Korisnici biblioteke rasprostranjeni širom cijelog svijeta
Biblioteka za slijepa i slabovidna lica u BiH je veoma značajna institucija koja slijepim osobama omogućava korištenje bibliotekarskih sadržaja na njima dostupne načine.
“Knjige na Brailleovom pismu se ne mogu nabaviti na tržištu niti kupiti u knjižari. Prave se isključivo u ovoj biblioteci”, rekao je njen direktor Sakib Pleh za N1.
Istakao je kako u biblioteci ima 1.348 slijepih osoba koje koriste fond od njenih 34.500 jedinica.
Korisnici ove biblioteke su širom svijeta, prije svega u bh. entitetima Republika Srpska i Federacija BiH, zemljama bivše Jugoslavije Hrvatskoj, Srbiji, Crnoj Gori, Sjevernaoj Makedoniji, Sloveniji, pa i šire.
Mnogi od njih dolaze i iz nordijskih zemalja, među kojima su Švedska, Finska, Danska, Norveška, ali i iz Australije, SAD-a i Kanade.
zosradio.ba/klix.ba
, koje je promijenilo život slijepih i slabovidnih osoba širom svijeta.){kind=link}