Prelazak iz zimskog mirovanja u proljetnu aktivnost najveća
je promjena u godišnjim dobima, pa je potrebno neko vrijeme kako bismo se
prilagodili novom bioritmu.No, pritom treba znati da umor ponajprije proizilazi
iz svakodnevnih navika i odnosa prema vlastitom zdravlju.
Simptomi tipični za proljetni umor su: malaksalost, umor,
vrtoglavica, učestale glavobolje, poremećaj spavanja, gubitak apetita,
bezvoljnost, promjene raspoloženja.
Šta, dakle, možete učiniti kako biste savladali proljetni
umor:
Izbjegavajte
industrijski prerađenu hranu
Industrijski prerađena hrana, koja sadrži velike količine
šećera, masnoća i aditiva pridonosi osjećaju umora jer opterećuje organizam.
Takve namirnice najčešće uzrokuju nagli porast, a potom nagli pad glukoze u
krvi, što rezultira umorom, iscrpljenošću i pojačanom željom za slatkim. Da
biste to izbjegli, birajte namirnice s niskim glikemijskim indeksom koje sporo
podižu nivo glukoze u krvi i održavaju je stabilnom.
Birajte proteinske
obroke i zdrave masnoće
Općenito, ugljikohidrati više potiču osjećaj umora nego
proteini, pa su za veću aktivnost i budnost pogodniji pretežno proteinski
obroci. Dobrodošle su i zdrave vrste masnoća poput hladno prešanog maslinova
ulja.
Pridržavajte se
rasporeda obroka
Umor može biti izraženiji i zbog neredovnih obroka (naročito
ako ne doručkujete) ili pak zbog preobilnih obroka, pa ih ravnomjerno
rasporedite tokom dana.
Jedite čim više
svježeg povrća
Obogatite obroke sa što više svježeg sezonskog povrća jer je
ono najbogatija riznica minerala, vitamina i fitonutrijenata koji u organizmu
potiču proizvodnju zdrave energije.
Pijte dovoljno
tekućine
Važno je piti dovoljno tekućine (preporučen ukupni dnevni
unos izračunava se tako da pomnožite 30 mililitara po kilogramu svoje tjelesne
težine). Najbolji izbor su voda, lagani čajevi i supe te nezaslađeni prirodni
sokovi.
Manje kafe i cigareta
Napici s kofeinom isprva podižu energiju, no ako se uzimaju
u velikim količinama, zapravo pojačavaju osjećaj umora. Stoga ne bi trebalo
piti više od dvije, maksimalno tri šoljice kafe na dan. Dakako, podrazumijeva
se izbjegavanje alkohola i cigareta.
Najbolji izbor tekućine za vraćanje energije su voda, lagani
čajevi i supe te nezaslađeni prirodni sokovi
Dovoljno spavajte
Umor se najčešće “nagomilava” zbog premalo spavanja – tako
nastaju hormonski poremećaji, povećava se rizik od pretilosti i srčanih
bolesti, a dolazi i do mentalne slabosti koja uzrokuje poteškoće u donošenju
odluka i rješavanju problema. Stoga nemojte “štedjeti” na snu! Iako neki ljudi
trebaju znatno više ili manje noćnog sna od prosječnih osam sati, većini je
potrebno otprilike osam sati da se dobro naspavaju.
Vježbajte i krećite
se na svježem zraku
Umor može biti uzrokovan i sjedilačkim načinom života, jer
za energiziranje nam je potrebna tjelesna aktivnost, minimalno 30 do 60 minuta
svaki dan. Krećite se na svježem zraku i “uhvatite” sunce kako bi organizam
mogao proizvesti dovoljno vitamina D koji je izuzetno važan za metabolizam.
Savjetujte se o dodacima
prehrani
Budite oprezni s vitaminsko-mineralnim i biljnim dodacima
prehrani koji se nude za podizanje energije i otklanjanje umora – nema smisla
uzimati ih “napamet” nego se najprije treba savjetovati s ljekarom i
nutricionistom kako biste tačno utvrdili patite li od manjka nekog nutrijenta i
koji je pravi uzrok toga.
Naime, iza umora se mogu skrivati puno ozbiljnije tegobe.
Intenzivan umor može biti simptom različitih bolesti, primjera radi, anemije,
poremećaja rada štitne i nadbubrežne žlijezde, dijabetesa, depresije, virusnih
hepatitisa, tuberkuloze, mononukleoze…
Tražite mišljenje o
lijekovima
Osjećaj umora može biti izraženiji i zbog uzimanja nekih
vrsta lijekova poput antihistaminika, lijekova protiv bolova, sedativa i
antidepresiva, no to nipošto ne znači da svoje tegobe bolesnici automatski mogu
pripisati nuspojavama lijekova. Svaku sumnju na umor kao nuspojavu lijeka
potrebno je raspraviti s ljekarom koji će po potrebi prilagoditi dozu ili
zamijeniti lijek nekim drugim.
zosradio.ba/072info.com
