Više od polovine mladih posao čekaju dvije godine, a jedna
petina i do pet godina, podaci su Ministarstva civilnih poslova BiH.
Živim na
samom društvenom dnu i ne vidim svjetliju budućnost ukoliko ne nađem neki
posao. Zadnjih mjesec dana sam bio primoran da se prijavim na javnu kuhinju i
jako mi je bilo teško otići tamo. I ranije sam dolazio u situaciju da nešto
nemam, ali nikad nije bilo 11 mjeseci da se dešava taj pakao, kaže za Radio
Slobodna Evropa (RSE) dvadesetšestogodišnji Kristijan Vujčić iz Prijedora,
grada na zapadu BiH.
Kristijan je prije tri godine diplomirao javnu upravu na
Visokoj školi za ekonomiju i informatiku u Prijedoru i to s najvišom ocjenom
deset. Nakon toga je aplicirao na mnoge natječaje, no nikada nije mogao naći
posao u struci.
„Dobio sam posao skladištara u jednom tržnom centru koji ima
sjedište u Sarajevu. Bio sam zahvalan, trudio sam se, to su primijetili moje
kolege i nadređeni. Uslijed pandemije, dobio sam otkaz, zajedno sa još 15 mojih
kolega. To je bio posao za minimalac“, objašnjava Kristijan.
Nakon dobivanja
otkaza, Kristijan kaže da nije imao pravo na naknadu s biroa za zapošljavanje.
„Nakon dobivanja otkaza, aplicirao sam na više mjesta, radio sam na pilani,
pomagao pri sječi stabala u Nacionalnom parku Kozara. Nisam se libio nikakvog
posla, pomagao sam na njivi, radio sam poslove branja voća i povrća. Išao sam
da radim da obezbijedim nešto za sebe i teško bolesnu majku, to smatram nekom
svojom dužnošću“, kaže Kristijan.
Prema podacima Zavoda za zapošljavanje
Republike Srpske (RS) u općini Prijedor, koja broji oko 89.000 stanovnika, u
oktobru 2020. godine evidentirano je 7.230 nezaposlenih osoba. U 2020. godini
je registrirano 700 novoprijavljenih nezaposlenih osoba.
Poznanstva i zapošljavanje
Slične probleme ima i
dvadesetčetverogodišnji Eldar Lihovac iz Sarajeva koji je prije nešto više od
mjesec dana diplomirao na sarajevskom Fakultetu za saobraćaj i komunikacije.
„Prijavljivao sam se na konkurse, ali sam se javljao firmama koje nisu imale
konkurse. Nisam dobio nikakav odgovor. Iskreno se nadam, ako Bog da, da će
nešto biti. Jako je teško dobiti mjesto pripravnika, a da ne govorim o
ozbiljnom poslu“, priča Eldar.
On dodaje kako dosta firmi u natječaju za neko
radno mjesto traži godinu ili dvije radnog iskustva, a pri tome ne nude
mogućnost za pripravnički staž, niti program obuke. U vrijeme studiranja, ali i
sada, obavlja razne poslove kako bi preživio.
„Završio sam srednju medicinsku
školu i cijelo vrijeme studiranja radio sam u jednom salonu ljepote, radio sam
masaže, išao sam i privatno na adresu. Radio sam kao fizioterapeut u Fudbalskom
klubu Željezničar. Radio sam parkete, poliranje, brušenje, kao i na istovaru
robe“, kaže Eldar. Ističe kako mu teško pada činjenica da malo tko u BiH
prepoznaje i vrednuje marljive i pametne mlade ljude.
„Shvatio sam da je
bitnije imati neko poznanstvo prilikom zapošljavanja, nego fakultetsko
obrazovanje. To je moje lično viđenje. Znam dosta ljudi koji rade na određenim
pozicijama bez fakulteta, ali tu su, jer su imali nekoga“, naglašava Eldar
Na posao se čeka od dvije do pet godina
U Bosni i
Hercegovini trenutačno živi 777.000 mladih u dobi od 15 do 30 godina, od čega je
60 posto nezaposleno. Više od polovine mladih posao čekaju dvije godine, a
jedna petina i do pet godina, podaci su Ministarstva civilnih poslova BiH.
Prema podacima Agencije za statistiku BiH u 2019. godini bilo je 11.438
nezaposlenih osoba s visokom stručnom spremom. Riječ je osobama starosti od 24
do 34 godine. Podaci su to iz Ankete o radnoj snazi koja se radi po
metodologiji Međunarodne organizacije rada (MOR).
Slične podatke pokazala je
Studija o mladima iz 2019. godine koja je urađena u deset zemalja jugoistočne
Europe, uz financijsku podršku njemačke fondacije Friedrich-Ebert-Stiftung.
Riječ je o međunarodnom istraživačkom projektu koji je obuhvatio 10.000 mladih,
a cilj je bio analizirati i identificirati stavove mladih u suvremenom društvu.
J
usuf Žiga, sociolog i jedan od autora ove studije, kaže da je situacija za
mlade u BiH deprimirajuća. Oni ne samo da su nezaposleni, navodi Žiga, nego ne
postoji nikakva nada da će se to i promijeniti.
„Ključni problem u BiH je to
što oni koji rukovode ovim društvom ne prepoznaju da su mladi najdragocjeniji
razvojni resurs. Kada bi se to prepoznavalo, onda bi se to i čuvalo. Činilo bi
se sve da se zadrži mladi, školovani i sposobni ljudi. Takva politika u BiH ne
postoji“ objašnjava Žiga, dodajući kako je u Bosni i Hercegovini politički
ambijent nepoželjan za život.
„Ako vi svaki dan gledate svađe, ucjene,
prijetnje, odcjepljenja, tko može poželjeti da u takvom ambijentu živi. A s
druge strane, kada pogledate razvojne resurse, rijetko biste gdje mogli na
zemaljskoj kugli naći poželjnije ambijent za život. Jako je puno komparativnih
prednosti, samo je potrebno pameti i volje da se to iskoristi“, objašnjava
Žiga.
Svjetska banka i Institut za međunarodne ekonomske studije iz Beča su
2019. godine objavili studiju pod nazivom „Trendovi tržišta rada na Zapadnom
Balkanu“ u kojoj navode da se nezaposlenost mladih u BiH kreće i do 70 posto. U
studiji se, između ostalog navodi, da je oporezivanje prihoda od rada na
Zapadnom Balkanu relativno veliko za najniže plaće i radnike s izdržavanim
članovima porodice.
Radnici s niskim primanjima su u posebno nepovoljnom
položaju na formalnom tržištu rada, u smislu neto iznosa plaće i relativno
velikih troškova njihovog zapošljavanja, u usporedbi s onima koji imaju srednja
ili velika primanja.
Poslodavci traže radno iskustvo
Nevladina organizacija
Institut za razvoj mladih ‘Kult ‘u posljednjih petnaest godina provodi projekte
za mlade. Ajka Rovčanin, voditeljica Odjela za ekonomski razvoj u ovoj
nevladinoj organizaciji naglašava kako se visoka stopa nezaposlenosti mladih u
Bosni i Hercegovini, koja je prisutna desetljećima, sporo mijenja. Dodaje kako
mladi teško dolaze do zaposlenja, ali i da je najteži prvi ulazak na tržište
rada.
„To prvo radno iskustvo je značajno u kontekstu nekih daljnjih pozicija i
razvoja njihove karijere. Većina tih pozicija koje su otvorene, od mladih traže
da imaju neko radno iskustvo“, ističe Rovčanin. Ona dodaje kako je više razloga
zbog kojih je u Bosni i Hercegovina visoka stopa nezaposlenosti kod mladih.
„Ekonomija BiH sporo se razvija. Nema potrebe za radnom snagom u industrijama
koje imamo. Također, jedan od problema je neusklađenost obrazovnog sistema s
potrebama tržišta rada. Mi potičemo karijernu orijentaciju i usmjeravanje
mladih ljudi prema onim naukama i obrazovnim opcijama koje će imati mjesto na
tržištu, poput informacionih i komunikacijskih tehnologija“, dodaje Rovčanin.
U
Institutu za razvoj mladih Kult zalažu se i za primjenu Zakona o volontiranju
koji mladima nudi tri mjeseca volontiranja u akreditiranim ustanova. To im se
priznaje kao radno iskustvo, što je značajno u pronalasku posla.
Demografska
struktura stanovništva ne ide u prilog Bosni i Hercegovini Bosna i Hercegovina
(BiH) ima jednu od najnižih stopa fertiliteta na svijetu (1,25), visok nivo
migracija i starenja stanovništva, pokazala je Analiza stanja stanovništva koja
je nedavno predstavljena u Sarajevu.
Takvi negativni demografski trendovi do
2070. godine dovest će do smanjenja ukupnog stanovništva za preko 50 posto, dok
će demografska struktura naginjati starijoj populaciji (s njenim udjelom u
ukupnom stanovništvu od preko 40 posto), rečeno je prilikom predstavljanja
rezultata ove Analize.
Analizu stanja stanovništva i Projekcije stanovništva
BiH za period 2020-2070. proveo je Populacijski fond Ujedinjenih nacija (UNFPA)
u BiH u suradnji sa statističkim agencijama u BiH. Istaknuto je kako će sektori
koji su presudni za socioekonomski razvoj zemlje, kao što su obrazovanje,
zdravstvena i socijalna zaštita, biti u ozbiljnoj opasnosti da podbace u radu,
dok će se tržište rada suočiti sa nedostatkom kvalificiranih radnika i
profesionalaca.
zosradio.ba/Tuzlanski
